U BiH manjka doktora porodične medicine: “Imaju pet minuta po pacijentu. Stetoskop im i ne treba”

Jedan doktor porodične medicine u Bosni i Hercegovini dnevno pregleda oko šezdeset pacijenata. Da bi sistem dobro funkcionisao, taj broj morao bi biti duplo manji, poručuju ljekari porodične medicine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Upozoravaju da je doktora sve manje, i da se s velikim prilivom pacijenata sve teže nose, javlja BHRT.

“Preko 10.000 kartona na jednu ambulantu imamo. Ambulanta radi jednu smjenu sa jednom doktoricom koja ne može da se izbori sa situacijom. Pacijenti su jučer čekali od 13:20 do 19 i vraćeni su jer nisu došli na red”.

Ovu poruku koju je dobio od građana, na svom Facebook  profilu podijelio je načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, Semir Efendić. Probleme u radu ove ambulante dijele i mnoge druge u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz federalnog Udruženja doktora porodične medicine tvrde da jedan doktor ima između pet i sedam minuta po pacijentu. Za to vrijeme, stigne da baci letimičan pogled na pacijenta, da ga sasluša i napiše recept. Stetoskop mu praktično i ne treba.

– Mi imamo jedan zastario, loše organizovan, birokratski opterećen, administrativno opterećen zdravstveni sistem, tako da i oni ljekari i medicinske sestre koje su tu ne mogu adekvatno raditi, kaže dr Zaim Jatić, predsjednik Udruge liječnika porodične medicine FBiH.

U problemima je i Dom zdravlja u Bihaću, gradu koji, ako je vjerovati podacima posljednjeg popisa, ima šezdesetak hiljada stanovnika.

– Mi trenutno imamo četiri u Domu zdravlja specijaliste porodične medicine, gdje su dva pred penziju, dva su mlađa. Trenutno smo raspisali jednu specijalizaciju koja je danas završena i imamo jednog prijavljenog na dva mjesta specijalizacije porodične medicine, tvrdi Ademir Jusufagić, v.d. direktora Doma zdravlja Bihać.

Posljednje dvije godine bile su jako teške i u Republici Srpskoj. Pandemija koronavirusa zdravstveni sistem je praktično bacila na koljena, a većina doktora se prvenstveno bavila oboljelima od kovida.

– Nismo mogli da se posvetimo onom osnovnom što je suština našeg posla, a to je unapređenje zdravstvenih potencijala, preventivne aktivnosti hvatanja bolesti u ranoj fazi, i naravno menadžment hroničnih oboljenja, poručuje dr Draško Kuprešak, predsjednik Udruge liječnika porodične medicine RS.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Republike Srpske, u javnim zdravstvenim ustanovama radi 648 doktora porodične medicine. 348 doktora se za ovu oblast specijalizovalo, 260 dolazi iz neke druge grane, a 40 je trenutno na specijalizaciji.

“Djelatnost porodične medicine obezbjeđuje jedan radni tim porodične medicine na 2.000 osiguranih lica u razvijenim jedinicama lokalne samouprave, 1.800 osiguranih u srednje razvijenim lokalnim zajenidnicama, 1600 u nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave i 1.400 osiguranih lica u izrazito nerazvijenim lokalnim zajednicama”.

Podatke o broju porodičnih doktora za Federaciju Bosne i Hercegovine od resornog Ministarstva novinari nisu dobili.

U Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista porodične medicine, tvrdnje su iz federalnog Udruženja. Navode i da bi zemlja trebalo da ima oko 1600 porodičnih doktora. Problem sa ovom granom medicine su niže plate i nemogućnost napredovanja. Zato specijalizacija porodične medicine i nije tako privlačna mladim ljekarima.

A oni koji se i odluče, mahom odlaze iz zemlje. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, skoro 6000 zdravstvenih radnika svih profila napustilo je državu u proteklih devet godina. Ta brojka je u praksi dosta veća.