Amnesty International
U BiH se mlade ekološke aktivistkinje suočavaju s neosnovanim optužbama
Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak, dvije aktivistkinje, dobile su tužbe nakon što su osporile ekološke dozvole koje su date kompaniji, te javno izrazile zabrinutost zbog potencijalno nepopravljive štete po rijeku i okolni ekosistem
Uoči sudskog ročišta u ponedjeljak 24. oktobra u Istočnom Sarajevu, Amnesty International poziva BUK d.o.o, hidroenergetsku kompaniju u vlasništvu belgijskog Green Investa da povuče tužbe za klevetu protiv dviju lokalnih aktivistkinja koji su javno izrazile zabrinutost zbog potencijalnog ekološkog uticaja malih hidroelektrana u njihovom vlasništvu na Kasindolsku rijeku.
Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak, dvije aktivistkinje, dobile su tužbe nakon što su osporile ekološke dozvole koje su date kompaniji, te javno izrazile zabrinutost zbog potencijalno nepopravljive štete po rijeku i okolni ekosistem.
Bh. kompanija BUK d.o.o, koja je u potpunom vlasništvu belgijske kompanije Green Invest, upravlja jednom malom hidroelektranom i planira da izgradi još dvije male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu.
Ranije ove godine, BUK d.o.o. je podnio tri tužbe za klevetu protiv dviju aktivistkinja, tražeći odštetu od 7.500 eura i prijeteći daljnjim tužbama ako aktivistkinje nastave javno govoriti o tom pitanju.
– Iznova vidimo kako moćne korporacije pokušavaju zastrašiti one koji govore protiv njih. Kada su suočene sa kritikom javnosti, korporacije sve češće podnose neistinite ili uvredljive tvrdnje kako bi utišale kritikujuće glasove i obeshrabrile dalju diskusiju o pitanjima od javnog značaja. Sunčica i Sara suočene su sa ovim neosnovanim tužbama samo zato što su javno kritikovale nekontrolisanu sječu šume i eroziju tla za koju su vjerovale da je nastala kao posljedica izgradnje ovih malih hidroelektrana na rijeci u blizini mjesta gdje su odrasle, rekla je Eve Geddie, direktorica Ureda evropskih institucija Amnesty Internationala, saopćeno je iz te organizacije.
Amnesty International je analizirao pravne dokumente i druge materijale vezane za ove slučajeve i zaključio da tužbe nose obilježja strateških tužbi protiv učešće javnosti (tkz. SLAPPs), a to podrazumijeva agresivne i nesrazmjerne odštete koje je tražila kompanija, očigledno koristeću svoju političku i ekonomsku moć da utiša glasove aktivista.
Tkz. SLAPP tužbe su tužbe koje nastoje utišati ili zastrašiti one koji javno kritikuju ili razotkrivaju pogrešna djela onih na vlasti, uključujući vlade i korporacije. SLAPP tužbe neopravdano ograničavaju pravo na slobodu izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje i obeshrabruju javnost od razotkrivanja nezakonitog ponašanja onih koji su na vlasti.
SLAPP tužbe obično traže neosnovanu ili nesrazmjernu odštetu, s namjerom da se zastraše ili ušutkaju kritički glasovi o pitanjima od javnog interesa, kao što je životna sredina. SLAPP tužbe se sve više koriste za ušutkivanje rada branitelja ljudskih prava i novinara širom Evrope, navode iz Amnesty Internationala.