U BiH potrebno formirati krizni centar za žene koje su pretrpjele nasilje

U BiH je neophodno formirati „Krizni centar“ za žene koje su pretrpjele nasilje u skladu sa preporukama Istanbulske konvencije, te integrisati usluge ovog centra sa drugim uslugama žrtvama radi njihove efikasnije zaštite i sveobuhvatnije borbe protiv nasilja nad ženama – jedan je od zaključaka sa današnje prezentacije rezultata projekta „Sveobuhvatna strategija prilagođena situaciji sa COVID-19 za Sarajevo bez nasilja na osnovu spola“.

Paralelno sa tim, kako je istaknuto na press konferenciji u Sarajevu, potrebno je jačati svijest javnosti o rodno zasnovanom nasilju i širiti informacije o institucijama koje su dužne sprovoditi Instanbulsku konvenciju.

Radi se o zajedničkom projektu Fondacije lokalne demokratije, organizacije Medicus Mundi Mediterania i Udruženja BH novinari.

Tokom njegove implementacije, izrađena je analiza pravnog okvira za rješavanje slučajeva seksualnih zlostavljanja u zdravstvenom sistemu u BiH, te je potpisan sporazum o saradnji između Agencije za ravnopravnost spolova i Fondacije lokalne demokratije u cilju efikasnije borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.

PR službenica Fondacije lokalne demokratije Lejla Lojo-Karamehmedović je navela da su kroz projekat ojačani i kapaciteti zdravstvenih radnika iz tri zdravstvene ustanove – bolnice Tuzla, Sarajevo i Mostar, nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće iz ovih gradova kroz edukaciju o načinima uspostavljanja i funkcionisanja kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja koje su održane u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Hospital Clínic iz Barcelone.

– Također je izrađen i set preporuka za Agenciju za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo zdravstva za uspostavljanje prvog “Kriznog centra” u BiH za žene koje su pretrpjele seksualno zlostavljanje, te je uspostavljena razmjena iskustava između uposlenih u Sigurnoj kući s katalonskom nevladinom organizacijom Intress koja upravlja skloništima i ostalim uslugama zbrinjavanja i podrške žrtava u gradu Barceloni i drugim mjestima – kazala je Lojo-Karamehmedović.

U okviru projekta je uspostavljena i saradnja s Pravnim fakultetom, Filozofskim fakultetom i Fakultetom političkih nauka u Sarajevu, u okviru koje su održana četiri predavanja za studente ovih fakulteta o temi nasilje na osnovu spola i servisima podrške koje pruža Fondacija lokalne demokratije, te je kreiran i model za obuku studenata novinarstva i komunikologije o izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju sa ciljem unaprjeđenja nivoa znanja i vještina budućih novinara, te skretanja pažnje na važnost izvještavanja o nasilju nad ženama u skladu sa profesionalnim i etičkim standardima.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić rekla je da BH novinari i Fondacija lokalne demokratije već dugi niz godina sarađuju u segmentu izvještavanja medija o rodno zasnovanom nasilju, kako bi senzibilizirali javnost i pomogli naporima civilnog sektora u smanjenju nasilja nad ženama.

Predsjednik BH novinara Marko Divković je mišljenja da je neophodna saradnja Udruženja, medija i novinara sa civilnim društvom, posebno kada se govori o nasilju nad ženama, budući da mediji imaju ključnu ulogu u prevenciji rodno zasnovanog nasilja.

U okviru jednogodišnjih aktvnosti, BH novinari su pripremili set preporuka za unaprjeđenje Kodeksa za štampu i online medije u BiH, kao i Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikacije BiH u oblasti izvještavanja o nasilju nad ženama.

Također, objavljeno je 20 analitičkih članaka, čiji su autori mladi novinari i dopisnici omladinskih magazina Karike i Balkan Diskurs.

Provedena je i javna kampanja u tradicionalnim i online medijima sa ciljem podizanja javne svijesti o problemu nasilja nad ženama u okviru koje je objavljeno pet tekstova na online portalima, producirane dvije TV emisije, jedan radijski sadržaj, četiri promotivna videa, te deset infografika.

Projekat „Sveobuhvatna strategija prilagođena situaciji sa COVID-19 za Sarajevo bez nasilja na osnovu spola“ finansijski je podržala uprava grada Barcelone (Španija) želeći doprinijeti izgradnji pravednijeg, nepristrasnog i inkluzivnijeg društva u Bosni i Hercegovini koje će garantovati lični integritet i pravo na život bez nasilja nad ženama, saopćeno je iz Udruženja BH novinari.