U akciji “Nekretnina“ 499 osoba nije pronađeno, radi se o fiktivnim firmama

Nakon kontrole gotovo 700 pravnih lica čiji su vlasnici strani državljani, Služba za poslove sa strancima je ustanovila da u više od dvije trećine slučajeva postoje određene nepravilnosti pri registraciji firmi, odnosno, prilikom kupovine nekretnina. Tim povodom, novinar BHRT-a razgovarao je sa Slobodanom Ujićem, direktorom Službe za poslove sa strancima.

Intervju prenosimo u cijelosti.

Koliko je lica kontrolisano u akciji „Nekretnina“?

Nakon prikupljenih operativnih saznanja i informacija da veći broj pravnih lica u Bosni i Hercegovini, gdje su odgovorna lica strani državljani iz Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Sirije, Libije, Saudijske Arabije, Rusije i Ukrajine, fiktivno registruje pravna lica samo sa jednom namjerom – kupovina nekretnina i zatim prodaja tih nekretnina ili iznajmljivanje drugim stranim turistima, proveli smo akciju kodnog naziva „Nekretnine“. Ukupno je 691 pravno lice u vlasništvu stranih lica kontrolisano, od čega smo 192 pravna subjekta našli na adresama gdje egzistriraju i posluju u skladu sa zakonom. Ostalih 499 lica nismo pronašli na adresama i radi se o fiktivnim firmama.

Koliko oni posjeduju nekretnina?

Došli smo do informacija da oni posjeduju hiljade nekretnina, odnosno, preko 1700 ZK izvadaka, a na jednom ZK izvatku možete da nađete i po deset nekretnina.

Šta je tu legalno, a šta nelegalno, i u čemu se ogledaju zloupotrebe?

To će pokazati daljnji tok istrage šta je legalno, a šta ilegalno. Ono što smo mi našli je da su otvorene sestrinske firme od velikih firmi iz zemalja koje smo kontrolisali, najviše iz Kuvajta, Libije, Katara i Saudijske Arabije, bilo je 145 firmi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U 109 slučajeva vlasnik tog pravnog lica, državljanin, recimo, Kuvajta, nije se uopšte pojavio, nije ulazio u državu, već je dao punomoć gdje se formiralo pravno lice, gdje se registrovalo pravno lice u Sarajevu i gdje je postavio za direktora državljanina Bosne i Hercegovine. Znači, gdje je osnivački kapital negdje između 2-3 hiljade, u 90% slučajeva 2 hiljade maraka, do nekretnina se dođe u vrijednosti od preko 400-500 hiljada, gdje je transakcioni račun mirovao. Na kraju smo došli do saznanja da su oni ipak našli neke rupe u zakonu i da te velike kompanije daju pozajmicu sestrinskim firmama u Sarajevu, tako da će u narednom periodu agencije koje se bave tim poslovima istražiti da li je to zakonito ili nije.

Ko od tih poslova ima koristi? Ima li država BiH ikakve benefite ili ne?

U ovim slučajevima fiktivnih firmi, država BiH nema nikakve benefite. A nema ni država iz koje dolaze. Na te pozajmice, kada se radi o par hiljada nekretnina, to su ogromne cifre, ne plaća se porez ni u državi iz koje dolazi pozajmica, ni u Bosni i Hercegovini. Međutim, nemojte samo da pričamo o negativnostima. Ovdje smo našli i dosta pozitivnih stvari. Našli smo firme koje su zapošljavale i koje zapošljavaju trenutno i 300 radnika iz Bosne i Hercegovine. Recimo, jedna firma iz Donjeg Vakufa, koja je registrovana na Ilidži, zapošljava preko 300 državljana, redovno plaća poreze ovoj državi i izmiruje obaveze prema državljanima Bosne i Hercegovine. Služba za poslove sa strancima biće servis svim ozbiljnim investitorima koji imaju namjeru ulagati novac u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo im pomoći. Mi smo inače servis. A svi oni koji budu došli ovdje nezakonito da rade, sigurno će imati problema i sa nama i sa drugim agencijama u Bosni i Hercegovini.“

Ko, kada i kako treba da sankcioniše one koji rade nezakonito?

Sve zavisi od vrste prekršaja. Služba za poslove sa strancima će nekim državljanima otkazati boravak u Bosni i Hercegovini. Ako bude većih prekršaja, biće i protjerivanja iz Bosne i Hercegovine i zabrana ulaska u našu zemlju. Ostale negativnosti koje se tiču i poreskih stvari, pranja novca i drugih radiće agencije koje su nadležne za to, jer, nakon analize, mi ćemo sigurno neke stvari proslijediti i inspekcijskim organima i na kantonalnom i entitetskom nivou, poreskoj upravi, a nešto i SIPA-i – ono što budemo mislili da je nezakonito i da ima elemenata pranja novca.

Ima li u Bosni i Hercegovini migranata koji ne spadaju u ovu kategoriju?

Pratimo rutu kretanja. Ona je trenutno mimoišla Bosnu i Hercegovinu. U Bosni i Hercegovini imamo pokušaje trgovine ljudima i ilegalnog prelaska granice Bosne i Hercegovine, a onda nastavka puta ka Evropskoj uniji. Pokušavamo to držati pod kontrolom i za sada uspijevamo. Veoma mali broj migranata se nalazi u imigracionom centru ili se vraća u zemlju iz koje su ušli u Bosnu i Hercegovinu.

Kako se reguliše privatni boravak stranaca u BiH, npr. strudenata?

Bosna i Hercegovina kontroliše i legalne i ilegalne migracije. Što se tiče studenata, mi smo radili ljetos jednu akciju, akciju „Univerzitet“, tokom koje smo našli manji broj prekršaja na nekoliko univerziteta. Kontrolisali smo to i nema nikakvih problema što se tiče univerziteta».

Koja je procedura protjerivanja onih koji su ilegalno ušli u Bosnu i Hercegovinu?

Imate tri vrste: dobrovoljni povratak, potpomognuti dobrovoljni povratak i prislini povratak. Lice koje je zatečeno u nelegalnom ulasku ili izlasku iz Bosne i Hercegovine stavlja se pod nadzor u imigracioni centar koji pripada Službi za poslove sa strancima, a onda, kad se stvore uslovi, zavisno od prekšaja, lice se, ako je veći prekršaj ili ako je lice ponovilo prekršaj, protjeruje iz Bosne i Hercegovine i dobija zabranu ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Lice koje je prvi put napravilo takvu vrstu prekršaja pokušavamo vratiti dobrovoljno ili realizujemo potpomognuti dobrovoljni povratak u svoje zemlje.