Tužilaštvo BiH još uvijek bez optužnica za negiranje genocida: Oprez ili manjak volje

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovine Valentin Inzko krajem jula je nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Pravna ekspertica Lejla Gačanica kaže da će provedba ovih zakonskih odredbi pokazati žrtvama da njihovo stradanje više ne može biti stvar jednostranih interpretacija i zloupotreba, piše BIRN.

“Ovo je posebno važno u kontekstu sporih i dosta fragmentiranih reparacija, izostanka javnih izvinjenja i preuzimanja pojedinačne odgovornosti, odnosno opšte teške pozicije žrtava u našem društvu”, mišljenja je Gačanica, za koju su nametnute izmjene i dopune način da se uvede malo reda u javni prostor koji je dosada bio ispunjen kontinuiranim opravdavanjem i veličanjem ratnih zločina i zločinaca.

Docentica na Katedri za pravnu historiju i komparativno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ehlimana Memišević smatra kako je neophodno da se počne kažnjavati poricanje genocida, kako ove izmjene i dopune ne bi ostale na nivou zakonskih propisa bez “prava u stvarnosti”.

Lejla Gačanica (Foto: Forum ZFD)

“Sada ključnu ulogu imaju Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine u primjeni zakona. Krivičnim gonjenjem osoba koje poriču genocid sigurno bi se pokazala opredijeljenost Tužilaštva BiH za implementiranjem odluke o dopuni Krivičnog zakona, odnosno poštivanje zakona i zasigurno bi uticalo na smanjenje poricanja”, kaže Memišević.

Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ovim izmjenama će onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Nekoliko dana nakon što su dopune i izmjene Krivičnog zakona BiH stupile na snagu iz Tužilaštva BiH je krajem jula saopćeno da su zaprimili 29 prijava za negiranje genocida i formirali više predmeta, ali više od mjesec kasnije nije podignuta niti jedna optužnica.

Sud i Tužilaštvo BiH (Foto: BIRN BiH)

Memišević podsjeća da do sada niko nije odgovarao ni po izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH koje se odnose na javno poricanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda. Podsjeća da je za djelo podsticanja na “narodu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost” po ovom Zakonu također propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Teško uspostavljanje prakse i izazovi

Advokatica Mirna Avdibegović smatra da je rok od mjesec dana malo vremena da se može provesti adekvatna i temeljita istraga.

“Tužioci moraju preuzeti sve neophodne radnje u cilju procesuiranja tih krivičnih djela, ali isto tako Tužilaštvo mora imati određen vremenski period za provođenje istrage”, kaže Avdibegović.

S druge strane advokat Senad Pizović mišljenja je da ne treba previše vremena za istragu za negiranje genocida, jer su počinioci poznati, a dokazi jasni i svima dostupni.

“Treba dati mogućnost toj osobi da se izjasni, da se sasluša osumnjičeni, onda slijedi podizanje optužnice. Sada je samo pitanje koliko ima volje da se to uradi na efikasan način i sankcioniše, ali to je već drugo pitanje koje nema veze s pravom”, kaže Pizović.

Bivši predsjednik VSTV-a i sudija Suda BiH Branko Perić smatra da će teško biti uspostavljena sudska praksa kažnjavanja negiranja genocida i ratnih zločina. Da bi postojalo krivično djelo, prema odredbama Krivičnog zakona BiH, potrebno je dokazati u kojem kontekstu se negiranje desilo i da li je izrečeno svjesno pred većim brojem ljudi.

Branko Perić (Foto: BIRN BiH)

Prema mišljenju Gačanice, za sami postupak bi bilo bolje da formulacija krivičnog djela negiranja nije kondiciono postavljena, odnosno da negiranje nije zabranjeno samo ako je usmjereno prema grupi ili članu grupe i da je usmjereno na poticanje nasilja ili mržnje.

“Ovo vjerovatno hoće zahtijevati više u dokaznom postupku, jer nije dovoljno dokazati da je neko negirao već i da je to sadržavalo namjeru/poticanje mržnje i nasilja. No ovakva formulacija postoji u brojnim zemljama Evropske unije i bez obzira na pravne izazove nije nemoguće provesti postupak dokazivanja”, kaže Gačanica i dodaje da je potpuno svejedno da li je ovakva odredba u Krivičnom zakonu ili zasebnom zakonu, sve dok se primjenjuje.

“Za veličanje, primjera radi, ne postoji ova vrsta uslovljenosti – svako veličanje je krivično djelo. Tu Tužilaštvo nema komplikacija za dokazivanje, pitanje je pak da li će biti postupaka”, kaže Gačanica.

Prijave protiv Milorada Dodika

Nekoliko krivičnih prijava do sada je prema saopćenju Tužilaštva BiH podnijeto protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je u medijima izjavio da se neće odazvati pozivu za saslušanje.

Iz Tužilaštva BiH nisu potvrdili da li mu je upućen poziv za saslušanje, a prema Zakonu o krivičnom postupku BiH svako ko dobije poziv, bilo da je osumnjičen ili svjedok, mora se odazvati.

Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić govori da su se odredbe Krivičnog zakona BiH trebale počete primjenjivati u zakonskom roku.

“Milorad Dodik je na visokoj funkciji, njegova odgovornost za negiranje genocida je veća, kao i visina propisanih sankcija, jer je svjesniji posljedica onoga što govori. U nekoj normalnoj državi bi vođenje istrage i kažnjavanje jedne takve osobe sigurno proizvelo kod funkcionera na nižim nivoima ili običnih građana svijest o tome da je to kažnjivo djelo i da se s time prestane”, kaže za BIRN BiH tužilac Krnjić, koji smatra i da je Tužilaštvo BiH po službenoj dužnosti do sada moglo donijeti odluku o provođenju istrage i podizanju nekoliko krivičnih prijava zbog negiranja genocida.

U ovom slučaju, prema Krnjiću, ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužilaštvo BiH.

Sudija Perić smatra kako bi se negiranje genocida i ratnih zločina smanjilo kada bi bili sankcionisani nosioci javnih funkcija i političari.

“Politika procesuiranja treba da ide u tom pravcu. Ako krene obrnuto to će biti tragikomično, nema ništa do toga. Mržnju i netrpeljivost proizvode ljudi na visokim funkcijama i njih treba u tome zaustaviti”, zaključuje Perić.