Tužilaštvo BiH dobilo oko 120 prijava za izborne prevare

Izborni proces u BiH godinama prate priče o prevarama, malverzacijama i međusobnim optužbama političkih stranaka da su pokradeni. Nakon svake izborne godine otvori se tema o krivcima za brojne neregularnosti bilo nakon općih ili lokalnih izbora, no rijetki su sudski i epilozi u vidu presuda i kazni propisanih za izborne prevare.

“Doiksavanje“ i ostale prevare na izborima u BiH: Zašto je mali broj žena u vlasti?

Izuzetak nisu ni izbori održani 2.oktobra prošle godine nakon kojih je uslijedila salva optužbi pojedinih političkih partija, ali i pojedinaca da su baš oni pokradeni na izborima i da rezultati nisu odraz volje građana, nego proizvod raznih nezakonitosti.

PIŠE: S. DEGIRMENDŽIĆ/FOKUS.BA

O malverzacijama na izborima i o tome kako su žrtve neregularnosti često i pojedinci, a uglavnom žene, unutar svojih stranaka koji budu pokradeni u interesu nekog drugog stranačkog kolege nedavno je pisao i Fokus, a ovih dana smo provjerili u nadležnim institucijama koliko je prijava podneseno protiv onih koji se smatraju odgovornima za izborne prevare na prošlogodišnjim izborima.

PODIGNUTA OPTUŽNICA

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, na upit Fokusa kaže da je od održavanja općih izbora 2. oktobra prošle godine Državno tužilaštvo zaprimilo oko 120 prijava za izborne neregularnosti i nezakonitosti u vezi sa izbornim procesom.

– U prva dva mjeseca, najviše prijava zaprimljeno je od Centralne izborne komisije (CIK) BiH, građana, nevladinih organizacija, političkih subjekata, policijskih agencija, dok je u posljednja dva mjeseca najveći broj prijava zaprimljen od strane CIK-a BiH. Neke od prijava su zbog nadležnosti, proslijeđene na postupanje pravosudnim institucijama entiteta, dok su ostale u nadležnosti Tužiteljstva BiH – naveo je Grubešić za Fokus.

Grubešić ističe da je krajem prošle godine podignuta optužnica protiv dvije osobe za krivično djelo izborne prevare, iz člana 154. KZ BiH, počinjeno na području Novog Grada. Podsjećamo, član 154.Krivičnog zakona BiH propisuje:

– Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – navodi se u članu 154. KZ BiH na osnovu kojeg su podignute i prve optužnice nakon prošlogodišnjih općih izbora.

Član 154. Krivičnog zakona BiH: Za krivično djelo izborne prevare predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina

U ovom slučaju iz Novog Grada u vezi s kojim je i CIKBiH ranije donio odluku da se na jednom biračkom mjestu ponovi glasanje, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Suvade Halilović i Emire Vakufac koja ih tereti da su prije održavanja Općih izbora 2022. godine neovlašteno popunile 400 izbornih listića.

NAJAVLJUJU BRŽE PROCESUIRANJE

Iz Tužilaštva BiH za Fokus tvrde da će se insistirati na tome da krivična djela u vezi s nezakonitostima u izbornom procesu budu brže procesuirana nego što je to bio slučaj ranijih godina.

– Glavni tužitelj Milanko Kajganić, u više navrata istakao je da će insistirati na bržem procesuiranju kaznenih djela povezanih sa izbornim procesom, tako da se u što skorijem roku, donose tužiteljske odluke u ovim predmetima – naveo je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH za Fokus.

Maksida Pirić, portparolka Centralne izborne komisije za Fokus kaže da su iz CIK-a prijave zbog sumnje u izborne nezakonitosti podnosili već nakon raspisivanja općih izbora, u maju prošle godine, a najviše prijava podnijeto je u periodu od 12.do 15. decembra prošle godine.

CiK BiH: Prema nadležnim tužilaštvima uputili 95 prijava

– Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je od 4. maja 2022. godine, kada su raspisani Opći izbori 2022. godine, prema nadležnim tužilaštvima uputila 95 prijava zbog osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo, od toga 51 prijava je dostavljena u periodu od 12. do 15. decembra 2022. godine. Svaka od 51 prijave je podnešena protiv političkih subjekata, jer je Centralna izborna komisija BiH prilikom provjera u potpisima podrške birača pronašla imena umrlih osoba. Podsjećamo da je Centralna izborna komisija BiH, zbog osnovane sumnje u falsifikovanje glasačkih listića, po službenoj dužnosti dostavila prijave Tužilaštvu BiH. Također, sve informacije koje je Centralna izborna komisija BiH primala od građana, a te informacije su se odnosile na zloupotrebe registracije birača izvan BiH i glasanje putem pošte, za glasanje putem mobilnog tima, za navodnu kupovinu glasova, su putem prijava dostavljene nadležnim tužilaštvima – navela je Pirić za Fokus.

Također, iz Centralne izborne komisije BiH kažu da “CIK kontinuirano sve slučajeve neregularnosti iz svoje nadležnosti detaljno analizira”.

– Za biračke odbore i općinske/gradske izborne komisije za koje se utvrdi odgovornost, pokrenut će prekršajne postupke, izreći novčane kazne članovima za koje se utvrdi lična odgovornost i zabraniti im rad u organima za provođenje izbora na period od četiri godine, a za one slučajeve za koje se u postupku pojavi sumnja u počinjenje krivičnog djela u vezi s izbornim procesom biće podnesena prijava nadležnom tužilaštvu – ističe Pirić.

Tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je u julu prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt došlo do povećanja iznosa novčanih kazni, a koje može po službenoj dužnosti ili prilikom odlučivanja po žalbama i prigovorima izreći CIKBiH u slučaju kršenja Izbornog zakona, a prema kojima Komisija ima pravo da izrekne i novčanu kaznu do 30.000 KM.

No, uprkos i visokim novčanim i zatvorskim kaznama predviđenim za one koji počine izborne prevare, evidentno je da se u BiH procesuira veoma mali broj aktera osumnjičenih za te prevare, a izbjegava se i izricanje maksimalnih kazni za ova djela.

Stoga, građani sa sve većim nepovjerenjem izlaze na izbore i sve su uvjereniji da izbore određuju “brojači, a ne glasači”. Sve dosadašnje ankete, među kojima je i ona koju je nedavno proveo Fokus pokazuju da građani kao jedino rješenje za transparentne i poštene izbore u BiH vide u uvođenju elektronskog brojanja glasačkih listića.

Nažalost, kao što je poznato ranije strukture vlasti na državnom nivou, prevashodno SNSD i HDZBiH nisu dale podršku prijedlogu da se u izborni proces u BiH uvedu nove tehnologije koje bi omogućile transparentnije izbore. Nema nade da bi do toga moglo doći i u narednom periodu, jer su i SNSD i HDZBiH u novoj parlamentarnoj većini na državnom nivou.

Ipak, mogućnost da to učini i dalje ima OHR, odnosno visoki predstavnik u BiH, koji na naš nedavni upit o tome da li postoji mogućnost da nametne odluku o uvođenju elektronskog brojanja na narednim izborima, nije odgovorio.