VSTVBiH
Tužilaštva u BiH riješila manji broj predmeta ratnih zločina nego ranije
Faktor koji utiče na efikasnost procesuiranja predmeta ratnih zločina, kako je navedeno, jeste nedostupnost osumnjičenih osoba
Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) predstavljen je izvještaj sudova i tužilaštava o radu na predmetima ratnih zločina za proteklu godinu, prema kojem je u bh. tužilaštvima riješen manji broj predmeta, ali protiv više osoba, u odnosu na 2022.
Drugog dana sjednice VSTV-a u četvrtak prezentovan je izvještaj sudova i tužilaštava o radu na predmetima ratnih zločina tokom 2023. te je rečeno da je Nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane državne strategije prošle godine održao četiri sastanka. Fokus u radu Nadzornog organa su bili, kako je rečeno, sveobuhvatni narativni i statistički izvještaji o implementaciji Revidirane državne strategije, izvještaji Misije OSCE-a i izvještaji o radu na predmetima ratnih zločina koje dostavljaju sudovi i tužilaštva, javlja Detektor.
Također je navedeno da je posebna pažnja u radu ovog organa bilo pitanje produženja roka važenja Revidirane strategije, s obzirom da je “bilo evidentno da se svi predmeti ratnih zločina neće okončati do kraja 2023. godine, kako je to predviđeno”.
Prema podacima za sva tužilaštva, došlo je do smanjenja ukupnog broja neriješenih KTRZ predmeta, odnosno onih u kojima su počinioci poznati, za 73 posto.
Ukupan broj neriješenih predmeta u čitavoj BiH je 322, navedeno je, kao i da je riješeno 128 KTRZ predmeta protiv 940 osoba, što je, posmatrano po predmetima, manje u odnosu na 2022. godinu, dok je istovremeno procesuirano više osoba u odnosu na tu godinu.
U izvještajnom periodu, kako je prezentovano, došlo je do podizanja većeg broja optužnica u odnosu na prethodne izvještajne periode, tako da je podignuto 40 optužnica protiv 108 osoba, dok je u 26 predmeta donesena naredba o neprovođenju istrage protiv 417 osoba. Obustava istrage je donesena u 38 predmeta protiv 210 osoba i 24 KTRZ predmeta su završena na drugi način.
U Tužilaštvu BiH su registrovana i 24 nova KTRZ predmeta, a 14 ih je nastalo razdvajanjem. Tri predmeta su nove prijave, a sedam predmeta je nastalo na drugi način.
Faktor koji utiče na efikasnost procesuiranja predmeta ratnih zločina, kako je navedeno, jeste nedostupnost osumnjičenih osoba.
Na sjednici je navedeno da su sudovi imali u radu 348 predmeta i da je ukupno potvrđeno 38 optužnica u izvještajnom periodu, a donesene su 52 prvostepene presude, dok je 51 postala pravosnažna.
Na sjednici su imenovani nosioci pravosudnih funkcija, nakon što su kandidati predstavili svoj plan i program. Vijeće je za glavnu tužiteljicu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju imenovalo Oliveru Rauković, dok je Mladen Mitrović imenovan za glavnog tužioca banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva. Za predsjednicu Osnovnog suda u Banjaluci imenovana je sutkinja Biljana Radulović. Vijeće je za vršioca dužnosti predsjednika Okružnog suda u Banjaluci imenovalo Anu Tomić-Ignjatić.
Na sjednici se također odlučivalo o imenovanjima sudija u Vrhovnom sudu Republike Srpske, te Kantonalnom sudu u Sarajevu, kao i o zahtjevima za produženje mandata dodatnih sudija u nekoliko sudova. Vijeće je donijelo i odluke o prestanku mandata za određene sudije i tužioce.
Detektor je naveo kako je VSTV također imenovao predsjednike sudova 20. marta, dva dana prije roka po kom stupa na snagu odredba Zakona o VSTV-u kojom se nalaže provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija, jer još nije formiran Odjel za provedbu po izvještajima.
VSTV je odlučivao i o Smjernicama za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, akata i informacija o predmetima i Uputstvu za anonimizaciju. Iako je predloženo da se zaključci koje je Vijeće trebalo da usvoji pročitaju zbog javnosti, VSTV je ocijenio da ipak neće biti potrebe, te usvojio prijedlog zaključaka uz ispravke.
Iz Odjela za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada u sudovima predstavili su plan unapređenja komuniciranja VSTV-a. Kao ključne oblasti na čijem unapređenju bi trebalo raditi kroz radionice u narednom periodu, kako je rečeno, jesu komunikacija VSTV-a, krizno komuniciranje, kao i unapređenje saradnje između pravosudnih institucija.
Neke tačke dnevnog reda bile su zatvorene za javnost.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 
Snijeg se ne šali, vozači već u problemima 