Turčilo: Mediji su kod nas bliže politici nego javnosti

Rezultati mjerenja indeksa klijentelizma u medijima (MCI) kojim je prvi put ostvarena međudržavna usporedba i nacionalno izvještavanje o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, a na temelju empirijskih podataka, prezentirani su danas u Mediacentru u Sarajevu.

Klijentelizam je široki pojam koji se koristi za definiranje, narodski rečeno, „ruka ruku mije“ društvenih, političkih i ekonomskih odnosa definiranih asimeteričnom moći aktera koji sudjeluju u određenom odnosu.

– Kada se neka dobra koja bi trebala biti dostupna svima, cijeloj javnosti, od pozicija, podataka, poslova, informacija, daju samo probranim svojim ljudima, i to na način koji ne mora nužno da bude zakonski zabranjen ili kažnjiv tako da dobijamo tihu i jednu od najmalignijih oblika korupcije, jer djeluje ispotiha, ne smatra se nezakonitim, a u nekim krugovima se čak ne smatra ni nepoštenim – kazala je Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH Novinari, u izjavi za Fenu.

Kao primjer koji oslikava klijentelizam navela je kako je novinar prenio svom glavnom uredniku informaciju da je jedan visoki zvaničnik zaposlio svoga sina, a urednik mu je na to odgovorio ‘pa šta, neće valjda vašeg?’ i to s dubokim uvjerenjem da on na to ima pravo.

– To je u suštini nepoštena povezanost između centara političke i ne samo političke moći jer su u BiH povezani tajkunski centri i centri političke moći, vlasnika medija s jedne strane i novinara s druge strane, a javnost, građani, su tu najveći gubitnici, a te su stvari neprihvatljive za demokratsko društvo – naglasila je Milojević.

Eksperimentalno, istraživanje, odnosno nulto mjerenje Indeksa provedeno je i prezentirano u šest zemalja jugoistočne evrope (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Rumunija“ u okviru projekta „Odgovor građana na klijentelizam u medijima – Media Circle“

Kako je kazala prof.dr. Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, projekt je imao za cilj da napravi usporedbu i vrlo je važno da je ta usporedba napravljena sa zemljama iz regiona da bi se vidjelo gdje BiH stoji s okruženjem, „a pokazalo se da se nemamo čime pohvaliti u tom kontekstu“.

Vrlo je značajno, istakla je, da pokažemo građanima prije svega, da ove prakse kakve imamo u medijima, nekim medijima, da te prakse nisu prihvatljive. U našem društvu se vrlo često događa da ono što jesu prakse koje ne bi trebale biti općeprihvaćene, one budu prihvaćene kao takve, uz obrazloženje ‘mi smo specifično društvo, specifična država’ i da, kao, zbog toga postoje neki drugačiji principi i pravila funkcioniranja“.

– Suština je da se na osnovu različitih parametara procijene opasnosti od klijentelizma u medijima u BiH, a to je važno zato što, kada govorimo o klijentelizmu, to znači da u onom odnosu između politike, medija i javnosti, prepoznajemo bližu vezu medija i politike nego medija i javnosti – kazala je za Fenu Turčilo.

To praktično znači, pojasnila je, da se onda mora razmatrati način na koji treba osnažiti to „savezništvo“ između medija i javnosti, kako bi građani ostvarivali svoje temeljno ljudsko pravo, a to je pravo na slobodan pristup kvalitetnim informacijama.

Projektom je utvrđeno, naglasila je Turčilo, da postoji veća potreba za transparentnim medijskim vlasništvom, registrom medija koji bi na taj način pružao građanima informacije ko stoji iza kog medija, zakon o oglašivačima, jer je oglašivačka industrija način na koji se kupuje medijski prostor, ali i medijska šutnja u nekim situacijama.

– Također je izuzetno važno da osnažimo i ulogu građana da insistiramo na tome da i građani traže bolje i kvalitetnije informacije iz medija – zaključila je Turčilo.

Najbolje pozicionirana država u mjerenju je Srbija koja u kategorijama razvijenosti regulatornog i institucionalnog okvira, zapreka klijentelističkim praksama, te solidne dostupnosti i kvalitete podataka koji se bavi pitanjem medija, ostvaruje značajne prednosti u odnosu na druge zemlje u ovom mjerenju.

Rezultati mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima (MCI) simultano su predstavljeni u šest zemalja koje pokriva eksperimentalno istraživanje i to tačno u 10.00 sati.