Tunel kroz “Planetu Prenj”
Vlada Federacije BiH namjerava skratiti trasu autoceste na Koridoru 5C od Konjica do Mostara izgradnjom tunela kroz planinu Prenj. Izgradnja ove najzahtjevnije dionice bit će ponuđena privatnim kompanijama, koje bi same pronašle finansijere.
Prema idejnom rješenju, trasa prolazi dolinom konjičke Bijele i kroz planinu Prenj u dužini od 35,16 km. Glavni objekat bio bi tunel dužine oko 10 km kojim bi trasa autoceste praktično prolazila ispod masiva „Planete Prenj“, jedne od najljepših bh. planina.
„Prvi put kad sam pročitao da je Hollywood nazvan ‘Planet Hollywood’ pomislio sam kako Ameri uvijek i nanovo recikliraju stare šablone ‘Tvornice snova’ i u tome imaju uspjeha. Prva asocijacija na tu temu bila mi je – zašto Prenj ne bi imao prefiks ‘Planet’?“, kaže za Deutsche Welle producent i urednik na BHRT-u Dinno Kasalo. Kasalo je Konjičan, režiser dokumentarnih filmova, umjetnik koji je ovjekovječio mnoge bh. prirodne ljepote, uključujući one koje krase „Planetu Prenj“.
Povratak na Prenj
„'Planet Prenj’, nije planeta iz snova, ona je stvarna, sa svim realnim epitetima koji krase jednu djevičansku planinu.Tako sam razmišljao odmah poslije rata, kada sam oprezno hodao njegovim ‘poljima smrti’, jer je, nažalost, kao malo koja planina u BiH bio minama kontaminiran. Istrajao sam u toj ideji i realizirao nekoliko tv intermezza, kalendara i razglednica sa motivima Prenja. Endemična vrsta crnog bora Pinus Leucodermis, Munika je bila u epicentru svih tih vizuelnih komunikacija. I šta se desilo? Na Prenj su se vratili ljubitelji prirode, na njemu ostavili samo svoje otiske stopala.
A onda su stigli piromani i ciljano palili staništa Munike. Poslije njih došli su drvosječe sa najnovijim Mercedesima i Manovima i nemilice sjekli Muniku.
Poslije njih veličanstveni Prenj je poprimio izgled neke nekolonizirane planete u kumovoj slami na mliječnome putu. Eto, tako je nastala Planeta Prenj“, kaže Dinno Kasalo.
Izgradnji tunela kroz Prenj za sada se ne protive ni najvatreniji zaljubljenici prirode. Jedan od njih, planinar i prostorni planer u penziji Sead Pintul, za Deutsche Welle kaže da su sličan projekat predlagali i Italijani prije više od 30 godina. „Tunel kroz Prenj bi pravio najmanje štete. To je i najkraća varijanta i sreća da su se toga sjetili. Autocesta tako neće prolaziti otvorenim Prenjom nego kroz tunel i ekološka i druga uruženja koja se bave zaštitom okoliša u ovom slučaju nemaju razloga za zabrinutost“, kaže naš sagovornik.
300 miliona eura uštede
Prema ranijem prijedlogu, trasa autoceste na Koridoru 5C od Konjica do Mostara trebalo je da prolazi kroz Jablanicu. Novim rješenjem Jablanica ostaje bez priključka na Koridor što je u ovom gradu izazvalo veliko nezadovoljstvo. Čelnici Jablanice kažu da će poduzeti „sve zakonom dozvoljene mjere“ kako bi se obustavile aktivnosti na promjeni trase. Za to su, kako ističe zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća Jablanica Emrudin Bešić, zainteresirani i građani drugih općina koje gravitiraju prvobitnom priključku – Prozora/Rame, Bugojna, Donjeg Vakufa, Gornjeg Vakufa/Uskoplja i Jajca.
Stručnjaci, međutim, tvrde da bi izgradnja dionice koridora 5C od Konjica do Mostara kroz „Planetu Prenj“ mogla biti jeftinija za oko 300 miliona eura.
Iz Autocesta Federacije BiH nedavno su potvrdili da je u toku izrada idejnog projekta i da će na ovoj dionici morati doći do izmjene plana prostornog uređenja. Direktor Autocesta Federacije BiH Jasmin Bučo kaže da bi se od Konjica do Mostara, tunelom kroz Prenj, stizalo za petnaestak minuta. Ova dionica autoceste bi, prema njegovim riječima, mogla biti završena do 2020. godine.
Stručnjaci tvrde da su saobraćajni koridori „ključ spasa za BiH“. Koridor 5C jedan je od Panevropskih razvojnih koridora koji bi trebalo da poveže sjever i jug BiH, ali i BiH sa centralnom Evropom. U fokusu je još jedna „Jadransko-jonska“ autocesta koja bi, prema nezvaničnim informacijama, trebalo da prolazi Hercegovinom kroz Trebinje, Počitelj, Ljubuški i Čitluk. Početak radova na bh. dionici Jadransko-jonske autoceste očekuje se 2020. godine.
