Trula FBiH: Smije li Čavara smijeniti Vladu?

Da Federacija nema zakonodavne i izvršne vlasti definitivno se dokazalo prekjučer – sjednica Zastupničkog doma Parlamenta prekinuta je jer se zastupnici nisu mogli dogovoriti ni o dnevnom redu. A to je bilo tek drugo po redu redovno zasjedanje od 2. decembra prošle godine kada je Zastupnički dom konstituiran i kada su zastupnici položili zakletvu, piše Dnevni list.

Parlamentarna većina u kojoj su bili SDA, HDZ i Demokratska fronta se raspala, a nove ni na vidiku. U Domu naroda situacija je još gora – nije ni konstituiran jer u Klubu izaslanika iz reda srpskog naroda nedostaju četiri izaslanika pa neustavno radi.

Trenutno u tom Klubu većinu izaslanika ima SDP, u klubu izaslanika iz reda hrvatskog naroda ima HDZ, a u Klubu izaslanika iz reda bošnjačkog naroda većinu ima SDA.

Lažna ustavnost

Federalna Vlada formalno i pravno postoji, ali je pitanje kako će dalje funkcionirati pošto nema potporu u Parlamentu. Vlada i njen predsjednik Fadil Novalić mogu računati na podršku 39 zastupnika – SDA-ovih 28 i HDZ-ovih 11, ali i to se može lako promijeniti. Četiri ministra iz DF-a – Reuf Bajrović, Milan Mandilović, Snježana Soldat i Aleksandar Remetić – podnijeli su neopozive ostavke, a predsjednik Federacije Marinko Čavara prihvatio je samo Bajrovićevu i razriješio ga s položaja ministra industrije, rudarstva i energetike.

Kada će uvažiti preostale ostavke, ne govori, ali tvrdi da Vlada funkcionira i da je Demokratska fronta i dalje u vlasti. Za njegovog stranačkog šefa Dragana Čovića, predsjednika HDZ-, DF više ne postoji, a Bakir Izetbegović i njegov SDA uporno i lažno pozivaju DF Željka Komšića da se da vrati u vlast. Od toga, naravno, nema ništa.

Primjedbe da je Novalićeva Vlada neustavna, nemaju uporište. I bez četiri ministra iz DF-a ona ima premijera i 12 ministara i može raditi i donositi odluke. U Poslovniku o radu stoji: „Vlada može održati sjednicu ako joj nazoči više od polovine članova“ . Prema tom dokumentu, Vlada donosi odluke većinom prisutnih članova.

S obzirom da Vlada predlaže Parlamentu i zakone, teško je u ovakvoj situaciji, odnosu snaga između političkih stranaka i nepostojanja parlamentarne većine očekivati da budu prihvaćeni.

Objašnjavajući zašto je prihvatio samo Bajrovićevu ostavku, Čavara je kazao da nema primjedaba na rad ostalih DF-ovih ministara.

Međutim, istina tu ne leži. Usput rečeno, Novalićeva Vlada je od 31. marta ove godine kada je preuzela dužnost, iz parlamentarne procedure povukla više od 80 prijedloga zakonskih rješenja, a nijedno nije ponudila Parlamentu na usvajanje!?

Predsjednik Federacije nije, bar do danas, potpisao ostavke Mandilovića, Remetića i Soldatove samo kako bi privremeno i dok, kako kažu naši izvori, ne završi neke poslove, spriječio da Vlada i službeno postane neustavna. Naime, prema Ustavu Federacije, Vlada se sastoji od premijera i 16 ministara od kojih osam mora biti iz reda bošnjačkog, pet iz reda hrvatskog, a tri iz reda srpskog naroda.

SDA i HDZ na sebe su sada preuzeli potpunu odgovornost za ono što će se dalje događati, ali i za mogući kaos koji može nastati zbog raspada zakonodavne i izvršne federalne vlasti. Kako će formirati novu parlamentarnu većinu, izgleda da ni njima nije jasno.

Za donošenje odluka potrebna je potpora 50 zastupnika. U slučaju da se SDA-u i HDZ- u priključe Stranka za BiH, BPS, A-SDA i HDZ 1990 zajedno bi imali 51 glas što nije garancija nikakve stabilnosti – dovoljno je da dva zastupnika ne dođu i da nema većine. HDZ 1990 je poručio da neće u vlast i ostaje da se vidi hoće li ostati pri tom stavu.

Kombinacija na kojoj insistira Čović , a po kojoj bi SDA i HDZ sklopili koaliciju sa SBB-om i imali 55 zastupnika teško je, bar ovog trenutka, izvodiva – SBB bi ušao u taj deal pod svojim uvjetima, a prvi je uklanjanje Bakira Izetbegovića s pozicije predsjednika SDA i člana Predsjedništva BiH.

Komandanti iz centrala

Izvori Dnevnig lista kažu da bi SBB rado uskočio u parlamentarnu većinu i Vladu u kojoj bi se onda promiješali, odnosno promijenio sadašnji stranački raspored ministarskih pozicija, pa su emisari uvelike na djelu i čine sve ne bi li pomirili neprikosnovene šefove SDA i SBB-a Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića „u interesu spašavanja države i građana“.

Treća varijanta po kojoj u većini u Zastupničkom domu ne bi bilo SDA i HDZ-a, a time i u Vladi, nemoguća je misija s obzirom na snagu te dvije stranke u Domu naroda.

Što dalje, pogotovo što od izvanrednih izbora nema ništa – da bi se održali potrebno je izmijeniti zakonske i ustavne odredbe, a kada se parlamentarci ne mogu dogovoriti ni od dnevnom radu, kako očekivati da mijenjaju zakone i Ustav?

Prvi na potezu, formalno – pravno i po funkciji je predsjednik Federacije Marinko Čavara. Federalni Ustav daje mu ovlaštenje da uz suglasnost potpredsjednika Melike Mahmutbegović (SDA) i Milana Dunovića (DF) raspusti jedan ili oba doma Parlamenta FBiH „kada utvrdi da ne mogu donijeti potrebne zakone“. Takav potez otvorio bi mogućnost za raspisivanje prijevremenih izbora.

Prema Ustavu FBiH može se smijeniti Vlada „bilo odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika bilo izglasavanjem nepovjerenja većinom glasova u svakom od domova Parlamenta“.

Smije li Čavara raspustiti jedan ili oba doma Parlamenta FBiH ili smijeniti Vladu koristeći se ustavnim ovlastima? Očekivati da će to uraditi, a svi uvjeti su se stekli, pod pritiskom opozicije ili zastupnika i izaslanika u Parlamentu, potpuno je nerealno. On bi prvo morao dobiti odobrenje predsjednika HDZ-a, a ovaj bi se o tome morao dogovoriti sa predsjednikom SDA.

Međutim, od Čovićevog i Izetbegovićevog pristanka na raspuštanje Parlamenta ili smjenu Vlade nema ništa jer bi time ugrozili HDZ i SDA i još više osobne pozicije. Uostalom, Čavara jeste predsjednik Federacije, ali je njegov zapovjednik Čović. Novalić jeste premijer Federacije, ali je njegov zapovjednik Izetbegović. Njih dvojica su i komandanti federalnim ministrima iz svojih stranaka.

Na kraju krajeva, praksa pokazuje da se već decenijama zakonodavnom i izvršnom vlašću u državi, entitetima, kantonima i općinama upravlja iz predsjedničkih ureda u stranačkim centralama.