Trideset godina bez adekvatne pomoći države ženama žrtvama rata

Bosna i Hercegovina ni nakon 30 godina nije uspostavila zvaničnu instituciju ili sistem za pomoć i prava žena žrtava rata, a sistem reparacija na entitetskim i nivou Brčko distrikta stavlja preživjele, koji i danas trpe posljedice zločina, u neravnopravan položaj, poručili su predstavnici žrtava i nevladinih organizacija u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.

Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu i 30 godina od počinjenog zločina nad ženama BiH planirano je u nedjelju, 19. juna, u Foči, javlja BIRN.

Događaj “Pamtimo žene silovane u ratu u BiH” bit će održan ispred sportske dvorane “Partizan”, gdje je, kako je objasnila predstavnica žrtava Midheta Kaluper-Oruli, bilo najveće mučilište za žene na tlu Evrope. Nakon toga, planirana je šetnja do glavnog trga u Foči, gdje će se minutom šutnje odati počast svim ubijenim i silovanim ženama na prostoru BiH. Kolona će krenuti ka Čehotinskom mostu, gdje će potom u rijeku Čehotinu biti spuštene ruže u znak sjećanja na stradale žene, a planirano je i puštanje 30 balona u bojama zastave BiH, u znak pobjede i pravde.

Midheta Kaloper-Oruli, predstavnica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, kazala je danas na konferenciji za medije u Sarajevu da je sramotno što Bosna i Hercegovina, 30 godina nakon prvih zločina, nije uspostavila sistem, agenciju ili instituciju za prava ili probleme s kojima se suočavaju žene žrtve rata. Dodala je kako smatra i da je generalno učinjeno malo u pogledu kažnjavanja, kao i da žene Ukrajine danas proživljavaju slično kao što su žene tokom rata u BiH.

Ona je okupljenim rekla kako je Foča poznata kao najveće mjesto sistematskog silovanja i zlostavljanja žena Bošnjakinja tokom rata.

“Hrabrost 16 naših sugrađanki, komšinica, koje su smogle snage da pokrenu – svojim izjavama i naporima – proces pred Haškim tribunalom i da Haški tribunal donese ključnu presudu, tačnije historijsku presudu, bio je dodatni vjetar u leđa drugim ženama… element koji je ukazivao da ipak pravda postoji i da će kad-tad biti zadovoljena”, navela je Kaloper-Oruli.

Ratno seksualno nasilje ostavilo je izuzetne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice po žrtve koje ih trpe i danas, a BiH, ni tri decenije od završetka rata, nije uspostavila adekvatan sistem reparacije koji bi predstavljao pravi odgovor na potrebe preživjelih, objasnila je Amina Hujdur, predstavnica organizacije TRIAL International.

“Ono što mi zapravo imamo jeste jedan od najkompleksnijih sistema reparacije, kojim preživjeli, nažalost, moraju samostalno da navigiraju. Mi i dalje nemamo državno rješenje, nemamo državni zakon koji bi adresirao njihova prava, već se njihova prava uređuju različitim pravnim okvirima, koji se razlikuju u entitetima i Brčko distriktu”, kazala je Hujdur, podsjetivši da su naknade za preživjele različite u BiH i da se kreću od 137 do 680 KM, što je i dalje isuviše malo da pokrije njihove osnovne životne potrebe.

Vlada Federacije je na sjednici u četvrtak, 2. juna, utvrdila Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata. Nacrt zakona postavlja pravni okvir za beneficije civilnim žrtvama rata, kao što su lična invalidnina, dodatak na lični dohodak i dodatak za njegu i pomoć, ortopedski dodatak, porodična invalidnina.

Također je predviđena i profesionalna rehabilitacija i prekvalifikacija, prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje te psihološka i pravna pomoć.

Novim zakonom po prvi put će biti priznata i prava djece koja su rođena kao rezultat ratnog silovanja. Nacrt zakona upućen je Parlamentu Federacije na razmatranje i usvajanje. Republika Srpska ima svoj poseban zakon o žrtvama rata. Nevladina organizacija TRIAL International je u prošlosti isticala da, zbog toga što ne postoji zakon na državnom nivou koji reguliše ovo pitanje, prisutan je “nejednak tretman žrtava unutar Bosne i Hercegovine u zavisnosti od mjesta njihovog prebivališta”.

Hujdur je, kao jedan od problema s kojima se preživjeli suočavaju u zdravstvu, navela nepostojanje banjske rehabilitacije u Federaciji BiH i Brčko distriktu.

U Foči se još uvijek traga za velikim brojem nestalih osoba, a porodice žrtava vjeruju da se u koritima rijeka nalaze posmrtni ostaci. Izet Spahić, odbornik u Skupštini opštine Foča, rekao je da bošnjačka zajednica nije zadovoljna odnosom i tretmanom koji imaju u ovoj opštini, objašnjavajući i da je izostala rekacija na zabrinutost porodica i udruženja žrtava koji su ukazali da se, uprkos ovim saznanjima, u koritu rijeke Bistrice i Drine grade hidroelektrane.

Od 7.628 nestalih u ratu za kojima se još traga na području Bosne i Hercegovine, njih oko 1.600 je s područja Gornjodrinske regije, u koju se ubraja i Foča, kazali su ranije iz Terenskog ureda Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).