Tri medicinske oblasti u kojima Bosni i Hercegovini nedostaje ljekara

Iz BiH odlaze mladi ljekari, odlaze hrabri ljekari, upravo oni koji, nakon sticanja iskustva i prakse u struci, trebaju preuzeti odgovornost za zdravstveni sistem u BiH, upozorio je u razgovoru za Fokus.ba predsjednik Ljekarske komore FBiH prim. dr. Harun Drljević.

Posebno je naglasio da bh. zdravstvu hronično nedostaju anesteziolozi, patolozi i pedijatri. Riječ je o tri oblasti medicine u kojima je stanje najalarmantnije.

“Slab je odziv i na specijalizacije iz hirurških disciplina, neatraktivne su specijalizacije iz porodične medicine pogotovo u manjim mjestima. Zbog svega ovoga pretpostaviti je da će se u budućnosti pojaviti deficit ljekara i u ovim oblastima”, kazao je Drljević za Fokus.ba.

Iako su lični dohodci ljekara u Federaciji novim kolektivnim ugovorom za doktore medicine i stomatologije poboljšani, postoje brojni uzročnici problema nedostatka kadrova.

“Nemogućnost stručnog profesionalnog usavršavanje i stručnog napredovanja u zdravstvenim ustanovama u kojima ljekari rade, preopretećenost poslom, česti i emotivno obojeni, uglavnom neosnovani medijski napadi na liječnike i njihov rad, pa i česti fizički i verbani napadi na ljekare. Dolazi i do vrijeđanja i omalovažavanja liječnika, mobinga na radnom mjestu, sve većeg pritiska na profesionalnu autonomiju ljekara. Tu su i senzacionalistički vođeni sudski sporovi i uglavnom neosnovane tužbe protiv liječnika koji vrijeđaju dostojanstvo doktora medicine i unose nemir i paniku u ljekarski korpus. Neadekvatni su uslovi rada, zdravstvene ustanove su nedovoljno opremljene. Ne postoji mininum uslova za prakticiranje koje neće ugroziti stanje zdravlja pacijenta i prouzrokovati liječničku grešku”, rekao je Drljević.

Dodaje da je zdravstveni sistem u FBiH još uvijek loše uređen u pojedinim dijelovima entiteta, što predstavlja opasnost pri kreiraju liječničke djelatnosti.

“Tu je i nepostojanje obaveznog osiguranja doktora medicine od medicinske greške, uglavnom negativan stav medija i javnosti prema liječničkoj profesiji, personificiranje liječničkog korpusa kao ‘legla’ negativnih društvenih fenomena i brojni drugi razlozi”, naveo je Drljević.

Za 10 do 15 godina kada budu trebali nositi zdravstveni sistem u BiH, upozorava Drljević, mladi doktori neće biti u našoj zemlji.

“Njihova mladost, energija i kreativnost će tada biti u službi zdravstvenih sistema drugih zemalja. Nama ostaju vremešne genaracije doktora u zdravstenom sistemu koje vjerovatno neće moći u budućnosti adekvatno preuzeti evidentne rastuće potrebe u zdravstvenoj skrbi stanovništva. Stanovništvo BiH demografski evidentno stari, a starije stranovništvo, što je sasvim normalno, češće obolijeva od različitih patologija vezanih za stariju životnu dob: hronična oboljenja, maligna oboljenja, degenerativna oboljenja…”, naglasio je Drljević.

Kanton Sarajevo je ranije imao problem sa nedostatkom pedijatara, a kako je u razgovoru za Fokus.ba istakao Arman Šarkić iz Press službe JU Dom zdravlja KS, ova institucija trenutno ima dovoljan broj pedijatara (36 timova).

“No, bez obzira na navedenu činjenicu menadžment ustanove razmišlja da na vrijeme u narednom periodu obezbijedi dovoljan broj pedijatara, jer u strukturi ovako velike organizacije neophodno je razmišljati o uposlenicima koji će steći uslove za odlazak u penziju. Odlaskom u penziju ne smije se narušiti balans postojećeg kadra, te dovesti u pitanje pravilno funkcionisanje sistema. Prema procjenama, u naredne četiri godine osam pedijatara ide u penziju, pa zbog te dinamike odlaska stručnog kadra, menadžment ustanove u 2018. godini tražit će raspisivanje specijalizacija za 13 pedijatara kako bi ova služba i u dugogodišnjoj perspektivi mogla pravilno funkcionisati uz rad i na dežurama”, kazao je Šarkić.

Kako je dodao, slična situacija je i sa ljekarima porodične medicine, pa je još u toku konkurs za primanje ovog stručnog kadra.

“Naime, JU Dom zdravlja KS je veliki zdravstveni sistem, a okosnica su upravo doktori porodične medicine. Zbog toga je neophodno da ova vrsta kadra uvijek bude dovoljna kako bi zdravstveni sistem pravilno funkcionirao”, zaključio je Šarkić.