Trgovinski deficit BiH smanjen za 122,15 miliona KM
U prva tri mjeseca 2015. godine, došlo je do rasta izvoza, pada uvoza i smanjenja trgovinskog deficita, koji iznosi 1,44 milijarde KM, i smanjen je za 122,15 miliona KM u odnosu na isti period 2014. godine, stoji, između ostalog u analizi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine koje je primilo k znanju Vijeće ministara BiH.
[pull_quote_right]U prva tri mjeseca ove godine najviše izvozila u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, te Srbiju[/pull_quote_right]
Prema analizi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je robe u vrijednosti od 3,56 milijardi KM, što je za 1,85 posto manje u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine. Istovremeno, ukupan izvoz iznosio je 2,12 milijardi KM, što predstavlja rast za 54,89 miliona KM ili 2,66 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Tako je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 59,47 posto, što je za 2,62 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH, tako da u ukupnom obimu robne razmjene EU učestvuje sa 64,03 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma “CEFTA 2006” s 13,26 posto, dok se 22,71 posto odnosi na ostale zemlje.
Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca ove godine najviše izvozila u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, te Srbiju, a zabilježen je rast izvoza u Republiku Tursku od 73,05 posto u odnosu na isti period 2014. godine.
Istovremeno se najviše uvozilo iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine i Rusije. Tako smo najveći deficit u ovom periodu imali s Kinom, Rusijom, Srbijom i Hrvatskom.
[pull_quote_center]Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o trenutnom stanju pregovora radi zaključivanja Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, s jedne strane, i BiH s druge strane, da bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske EU.[/pull_quote_center]
U prva tri mjeseci ove godine najviše su se izvozili aluminij, električna energija, automobilska sjedala, obuća s vanjskim đonovima od gume, plastike i kože te suncokretovo ulje, kukuruz, topla valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika – izolirana žica, a porastao je i izvoz poljoprivrednih proizvoda za 29,06 posto. Najviše su se uvozila naftna ulja, osim sirovih, te lični automobili i nafta.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o proširenju primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, na Republiku Hrvatsku (uzimajući u obzir stav Bosne i Hercegovine u pogledu razumijevanja tehničke adaptacije Sporazuma, te s tim u vezi zaključivanja Protokola uz SSP, uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji).
Direkcija za evropske integracije zadužena je da hitno uputi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine prijedlog da, u skladu s članom V.3.(d) Ustava Bosne i Hercegovine, usvoji odluku o proširenju primjene Sporazuma na Republiku Hrvatsku, a koja će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Sporazuma do dana početka primjene Protokola uz Sporazum, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji.
Direkcija za evropske integracije će po usvajanju ove odluke u Predsjedništvu BiH odmah obavijestiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će, po donošenju odluke Predsjedništva BiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH hitno uputiti obavijest da se od datuma stupanja na snagu Sporazuma ovaj sporazum primjenjuje i na uvoz robe porijeklom iz Republike Hrvatske.
Zadužena je Uprava za indirektno oporezivanje BiH da, u okviru svojih nadležnosti, odmah poduzme sve neophodne mjere za pravovremenu i nesmetanu primjenu odluke Predsjedništva BiH.
Zadužene su institucije BiH nadležne za transport, finansije, konkurenciju i intelektualno vlasništvo da, u skladu sa svojim nadležnostima, poduzmu sve neophodne mjere za pravovremenu i nesmetanu primjenu odluke Predsjedništva BiH, da prate provođenje i primjenu odredaba Sporazuma na teritoriju Evropske unije i da o evenutalno uočenom kršenju obveza iz ovog sporazuma u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i pravna i fizička lica iz BiH, a nakon njegovog stupanja na snagu, o tome bez odlaganja obavijeste Vijeće ministara BiH.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o trenutnom stanju pregovora radi zaključivanja Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, s jedne strane, i BiH s druge strane, da bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske EU.
Zadužena je delegacija BiH, u kojoj će obavezno biti predstavnici državnih i entitetskih institucija te predstavnici Brčko Distrikta BiH, da prisustvuje sastanku pregovaračkih timova koji će se održati 29. maja 2015. godine u Briselu i još jednom izrazi spremnost da učestvuje u nastavku razgovora s ciljem pronalaženja obostrano prihvatljivog rješenja.
Delegacija BiH će na ovom sastanku postupati u skladu s datim mandatom u okviru pregovaračke pozicije BiH, a predmet razgovora ne mogu biti robe za koje je predviđena puna carinska zaštita do ulaska Bosne i Hercegovine u EU i koje nisu obuhvaćene Privremenim sporazumom.
Bh. delegacija će, nakon održanog sastanka, dostaviti izvještaj Vijeću ministara BiH.
Manje sredstava za poljoprivredu
Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o realiziranim podrškama za poljoprivredu i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini u 2014. godini i izrazilo zabrinutost zbog značajnog smanjenja finansijskih sredstava namijenjih poljoprivredi u Bosni i Hercegovini.
Zadužen je Ured za harmonizaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH da, u saradnji s entitetskim ministarstvima, intenzivira aktivnosti na harmonizaciji podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju BiH.
Ukupni budžet za poljoprivredu u BiH u prošloj godini iznosio je 139,1 milion KM i manji je za oko 5,6 miliona KM u odnosu na godinu ranije, a riječ je o najskromnijem budžetu za period od 2009. do 2014. godine. Najveći pad u izdvajanju sredstava za poljoprivedu u odnosu na godinu ranije bilježi Brčko Distrikt BiH s budžetom od 3,6 miliona KM, što je manje za oko tri miliona KM; slijedi Federacija BiH sa smanjenjem za oko 2,5 miliona KM, dok je Republika Srpska smanjila sredstva za poljoprivedu za 107 hiljada KM.