Trenutno se koriste dvije trase kretanja migranata prema BiH

Svi u Bosni i Hercegovini moramo, prije svega, povesti računa i ne baviti se posljedicama, odnosno nekim privremenim prihvatnim centrima, povećavati kapacitete u Bosni i Hercegovini, nego moramo zaštititi naše granice, upozorio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Privremeni prihvatni centri su, kako je rekao Ujić, većinom na “gornjoj” granici Bosne i Hercegovine. U privremenim prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini smješteno je oko 4.000 migranata.

“Imamo uvijek u pokretu između 500 i 600 migranata i u privatnim smještajnim kapacitetima, to je promjenjiva kategorija, negdje 1.000 i 1.500 migranata. Tako da trenutno na prostoru Bosne i Hercegovine imamo između 6.000 i 7.000 migranata”, kazao je Ujić.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, dnevni priliv migranata bio je povećan u oktobru i sve do kraja mjeseca je iznosio oko 180 migranata koji su na dnevnoj bazi ulazili u BiH.

“Međutim, imamo u posljednjih sedam dana smanjen broj migranata koji ulaze u BiH na dnevnoj bazi, između 110 i 120”, kazao je Ujić.

Što se tiče humanitarnog aspekta, kao i raspoređenosti na prostoru Bosne i Hercegovine, navodi Ujić, u Unsko-sanskom kantonu je najviše migranata, gdje je ujedno i najteže.

“Tamo imamo najveći broj novih migranata. U kasarni Ušivak kod Hadžića, u Sarajevskom kantonu, imamo oko 750 ljudi i u pokretu 600 do 700. To je oko 1.200 do 1.500 migranata na tom dijelu. Nažalost, svi ostali su u Unsko-sanskom kantonu i gore je najteža i najsloženija situacija. Imamo Vučijak, gdje možemo slobodno da kažemo da ne postoje nikakvi uslovi koji su dostojanstveni i dostojni boravka jednog čovjeka. Tako da se sigurno, uz ove zimske dane koji slijede, taj kamp mora što hitnije raspustiti i mora se iznaći adekvatan smještaj za te ljude”, istakao je Ujić.

Baviti se uzrocima migracija, a ne samo posljedicama

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH upravo se vratio sa velikog međunarodnog skupa posvećenog migracijama, koji se održao u Varšavi u Poljskoj.

“To je bio jedan veliki skup gdje je bilo zastupljeno 86 zemalja, gdje su bili direktori svih graničnih policija, odnosno predstavnici svih tih zemalja, a gdje se govorilo o temama migracija. Moram da kažem da mi moramo u Bosni i Hercegovini napraviti strategiju i da bez naše strategije i našeg djelovanja nama niko sa strane ne može pomoći. Može nam pomoći u finansijskom smislu, materijalno-tehničkom, ali strategiju u borbi protiv ilegalnih migracija mora imati Bosna i Hercegovina. To teško kod nas ide, četiri nivoa vlasti i sve ostalo. Ali, da je strategija nužna, to stoji, i da se svi slažemo da moramo početi da se bavimo uzrokom, a uzrok je ulazak migranata od istočnih susjeda, zemalja sa istoka”, cijeni Ujić.

BiH mora jačati kapacitete Granične policije BiH na sve načine i spriječiti povećan priliv migranata, smatra.

“Kada dođemo na nivo da nam u državu uđe 40 do 50 migranata dnevno, a da toliko izađe, mi sigurno nemamo problema. Problemi su ako nam danas uđe 150 do 200 migranata, a ne izađe ništa ili izađe 50. Mi smo tada u velikom problemu. Mislim da FRONTEX, kao organizacija koja se bavi zaštitom evropskih granica, pruža jedan vid pomoći. Međutim, oni će, prije svega, zaštititi svoje granice. Stoga mi moramo, prije svega, povesti računa i ne baviti se posljedicama, odnosno nekim privremenim prihvatnim centrima, povećavati kapacitete u Bosni i Hercegovini, nego moramo zaštititi naše granice. A, kao država koja je ekonomski toliko jaka, finansijski i na svaki način, ako je to 4.000 ljudi koje možemo primiti, odnosno ako imamo za to kapacitete, onda oni moraju biti dostojni i dostojanstveni, moraju ispuniti evropske norme, evropske zahtjeve, jer mi smo potpisinici svih evropskih i svjetskih konvencija što se tiče migranata. Mi ih moramo ispoštovati u potpunosti, ali, prije svega, moramo sami štititi svoje granice”, ističe Ujić.

Tvrdi da u krizama poput ove sa neregularnim migracijama, pojačanog pritiska na granice, razmjen informacija sa susjednim zemljama bude loša.

“Svako se učauri i gleda da zaštiti svoju državu i svoje granice tako da dogovora, zajedničke zaštite granica Zapadnog Balkana trenutno nema. Šta će biti u narednom periodu, sigurno da ne znamo. Međutim, sigurno znamo da je ovo globalan proces i da ove migracije neće tako brzo stati. Mi moramo na sve moguće načine napraviti jedan dogovor na nivou države i, prije svega, baviti se uzrokom, a ne posljedicom. Uzrok je granica, uzrok je ulazak migranata i moramo se time baviti, odnosno smanjiti na jedan pristojan broj ulazak migranata, odnosno da ulazak ne bude veći nego izlazak migranata u BiH”, stava je Ujić.

Najviše je ekonomskih migranata

Tokom ove godine, odnosno do početka novembra registrovan je ulazak 26.470 migranata u Bosnu i Hercegovinu.

“Radi se o mješovitim migracijama, odnosno najmanji broj je onih koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja, odnosno izbjeglih i raseljenih lica. To je između 10 i 12 posto u odnosu na ukupnu cifru. Najviše je ekonomskih migranata i najviše njih dolazi iz Pakistana. Takvih je bilo ove godine oko 10.000. Slijedi Afganistan, Irak, Bangladeš, pa tek onda Sirija sa veoma malim brojem. Imamo svega iz Sirije 1.950 osoba. To je mali postotak. I to su kategorije lica gdje se radi u više od 90 posto slučajeva o muškim licima starosne dobi od 18 do 35 godina. Radi se ekonomskim migrantima koji ne vide Bosnu i Hercegovinu kao svoju obećanu državu. Međutim, koriste je kao tranzitno područje”, ističe Ujić.

Više od 70 posto migranata čine oni kojim su članovi porodica prošli u talasu migracija 2015. godine i već se nalaze u nekim od zemalja Evropske unije (EU).

“Tako da oni koji sada ulaze na prostor BiH tačno znaju – kada obavljamo intervju sa njima – državu, grad i mjesto u koje idu, jer su im tamo već članovi porodice. Njih 99 posto nema nikakav identifikacioni dokument kod sebe i veoma teško je utvrditi identitet”, naglašava Ujić.

BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja u potpunosti uzima biometrijske podatke migranata.

“Za svih 26.470 migranata registrovanih ove godine, kao i oko 24.000 prošle godine, dakle za više od 50.000 registrovanih migranata za dvije godine, imamo sve njihove podatke u bazi gdje su njihove fotografije, biometrjski otisci i sve ostalo. To, prije svega, mnogo znači za bezbjednost svih naših građana. Mislim da su BiH i sve bezbjednosne agencije položile ispit za ove dvije godine, što se tiče tog aspekta. Humanitarni, to se vidi, mogao je biti mnogo bolji. Ali, to je veoma bitno, da imamo zaokružene podatke radi bezbjednosnog faktora”, ističe Ujić.

Ranije se, kaže, dešavalo da migrant uđe u području Trebinja i tamo kaže da je iz Pakistana, a onda dođe u Bihać i kaže da je iz Bangladeša.

“Imali smo slučajeve da jedan migrant ima tri registracije i onda smo imali veći broj. Sada nemamo. Sada pomoću biometrijskih podataka koje svih 16 terenskih centara na nivou Bosne i Hercegovine uzima, mi taj posao radimo odlično”, poručuje Ujić.

Institut azila se zloupotrebljava

Iako je bezbjednosno stanje kada su u pitanju evidencije migranata veoma dobro, Ujić kaže kako uvijek postoji mogućnost da se neko pojavi iz visokorizičnih zemalja gdje su vođeni ratovi, kao i radikaliziranih boraca.

“U prošloj godini smo imali takvih lica, koja smo zajedno sa drugim bezbjednosnim agencijama i nekim partnerskim agencijama pomoću biometrijskih podataka identifikovali i stavili pod nadzor i udaljili. U ovom talasu uvijek postoji mogućnost da će naići neko ko može predstavljati potencijalnu prijetnju po BiH kao državu i po njeno stanovništvo. Zato govorim, dokle god traju ovakvi procesi, priliv, na prvom mjestu je bezbjednosni aspekat, pa onda svaki drugi”, zaključuje Ujić.

U prošloj godini Služba za poslove sa strancima BiH uz pomoć drugih institucija otkrila je 11 lica koja su predstavljala potencijalnu bezbjednosnu prijetnju.

“Mi uvijek ove biometrijske podatke dijelimo sa našim bezbjednosnim agencijama i uvijek smo tu sa bazama podataka, ako ima bilo kakvo lice da možemo odmah djelovati”, kaže Ujić.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH kaže da registracija, koja sad važi 14 dana, da je kraćeg vremenskog perioda, ne bi riješila unutrašnje probleme sa migracijama kroz teritoriju BiH.

“Institut azila se zloupotrebljava. Kada inspektor za strance dođe u prvi dodir s migrantom, on odmah izrazi namjeru za azil. Naše zakonodavstvo propisuje da 14 dana potvrda važi i ona legalizuje njegov boravak u BiH, njegov put ka zapadnoj granici, odnosno njegov put ka EU se legalizuje na taj način. I da ta potvrda kraće traje, šta bi to značilo? Ništa. Imamo lice koje je bez identiteta. Mi nemamo, apsolutno, kao niti jedna zemlja u regiji, toliko smještajnih kapaciteta da stavite lice pod nadzor. Mi i sada imamo rješenja gdje lica stavljamo pod nadzor, blaži oblik, na jednom području. Recimo stavimo takvo lice u Ušivak pod blaži oblik, a ono se ne zadrži ni 12 sati i ujutro nestane, jer kreće dalje. To se dešava, jer to nije njihova destinacija”, pojašnjava Ujić.

Zato i jeste najveći problem u Unsko-sanskom kantonu, zaključuje direktor Službe za poslove sa strancima BiH, jer lica idu, imaju uhodanu trasu kretanja ka zapadnim granicama BiH, odnosno kreću se ka EU.

“Da imamo i da potvrda traje dva dana, šta bi nam to značilo, osim da treći dan moramo donijeti rješenje o stavljanju lica pod blaži oblik nadzora. Ne možemo staviti lice pod nadzori jer nemamo mi za 7.000 do 8.000 ljudi kapacitete da lica držite pod nadzorom. A, to ne dozvoljavaju ni evropske konvencije. Vi ne možete ova lica držati zatvorena u zatvorenim područjima. Jer, odmah nemate sredstva iz Brisela. Apsolutno nemate nikakvih stredstava iz Brisela ako to uradite. Ova lica se stoga slobodno kreću i kada podnesu zahtjev. Pravnu legislativu mi smo preuzeli od EU. Mi pratimo tu legislativu već godinama”, ističe Ujić.

Iz Srbije ulazi 80, a Crne Gore 20 posto migranata

Migranti u Bosnu i Hercegovinu, kaže Ujić, dolaze iz susjednih zemalja i jedini cilj im je da se kreću ka zapadu, ka EU. Znaju se i njihove trase kretanja iz Grčke prema BiH.

“Trenutno se koriste dvije trase kretanja prema BiH, i to jedna koja ulazi iz Srbije i ona je zastupljena oko 80 posto – i to najviše Drinom – i 20 posto iz pravca Crne Gore, preko istočne i zapadne Hercegovine i dalje ponovo prema EU. To su te dvije trase kretanja koje su u opticaju. Mi ih pratimo. Više od 90 posto dolazi, odnosno mi ih zateknemo kada dolaze u naše centre za registraciju. Oni su apsolutno poučeni. Oni nemaju nikakve dokumente i čim pređu granice BiH, sve ono što su imali od susjednih zemalja pocijepaju da ne bismo mi mogli readmisijom da ih vratimo nazad u zemlje. Mi, kada vršimo pregled njihov, kada se pojave, oni ništa nemaju kod sebe. Mi nemamo niti jedan materijalni dokaz da su oni ušli, recimo, iz Srbije ili Crne Gore ili zemalja okruženja. Ne možemo uopšte readmisijski postupak nad njima provesti”, kaže Ujić.

Navodi kako obilazi zemlje regiona i gleda kapacitete, smještaj i sve ostalo čime raspolažu bh. susjedi.

“Mi, ipak, pretjerujemo u nekim stvarima. Ovo je globalni proces. Moramo ga prihvatiti takvim kakav jeste. Moramo se zaštititi koliko je moguće, ali jednako tako i poštovati i sve konvencije čiji smo potpisnik. Jer, i mi hoćemo u EU i potpisnici smo svih evropskih i svjetskih konvencija što se tiče migracija i migranata. Prema tome, moram da kažem da država, sigurno, mora biti jedinstvenija u ovom problemu i onda će sasvim sigurno imati uspjeha što se tiče zaštite od ilegalnih migracija. Mislim da ćemo u narednom periodu, ipak, odgovoriti ovoj obavezi kao i sve države regiona. Ništa bolje stanje nije u državama regiona. Može se otići pogledati, svugdje je to približno stanje što se tiče ilegalnih migracija”, navodi Ujić.