Treći talas Arapa u BiH

„Ovo je već treći talas Arapa koji stižu u BiH. Prvi talas je stigao u ratnim godinama od 1992. do 1995. godine, kada su muslimani sa Bliskog istoka izražavali solidarnost sa ugroženom braćom na Balkanu. Tada su oni slali humanitarnu pomoć, oružje, kao i arapske borce u džihad. Poslije rata su u Sarajevo i druge bh. muslimanske regije stigle vjerske fondacije, koje su ulagale u obnovu, ali prije svega – u obnovu džamija. To je već tada probudilo strahovanja od uticaja vehabizma u Bosni, državi gdje se islamska vjeroispovijest živi vrlo liberalno” piše njemački list Süddeutsche Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.

“Zbog takve prošlosti danas su arapski turisti skoro neprimjetni i ne upadaju toliko u oči. No, novi talas posjetilaca ipak izaziva strahove i odbrambene reakcije građana, a na ulicama i u medijima žestoko se raspravlja o ovim novim arapskim gostima”, navodi dalje ovaj list i dodaje da Bosance ne brinu turisti koji u Bosnu dolaze na odmor, nego oni koji tamo kupuju zemlju.

„Ovo je ovdje već sve arapsko”, citira ovaj list Jasema Alija iz Kuvajta koji pokazuje kuće i ulice oko sebe u Sarajevu, gdje će kaže ostati tri mjeseca, kao i svake godine. „Ovdje je najbolje vrijeme na svijetu, a planine su kao u raju”, dodaje on za ovaj list.

“Fizičkim licima iz inostranstva prema lokalnom zakonu nije dozvoljeno da u Bosni kupe i posjeduju nekretnine. Zbog toga kupovine teku preko posrednika ili preko Offshore kompanija.”

„Direktni petosatni let iz Dubaija, Dohe ili Kuvajt Cityja se može kupiti za manje od 300 eura, a vize su odavno već ukinute. Zato nije ni čudo što se broj posjetilaca povećao: u 2015. godini Bosnu i Hercegovinu je posjetilo 40.000 Arapa, a 2017. – 90.000”, piše u članku autor Peter Münch, nakon čega objašnjava da Arapi cijene to što se nalaze u Evropi, a istovremeno u muslimanskom okruženju: “‘U drugim zemljama je to problem, ali ovdje nije bitno što su naše žene pokrivene’. I ono što je najvažnije: ‘Jeftino je'”, govori Jasem Ali za Süddeutsche Zeitung.

„Ljudi strahuju da će se resursi ove države jednostavno pokloniti nekom drugom”, govori Asim Mujkić, profesor sociologije na Univerzitetu u Sarajevu za ovaj list koji dalje objašnjava da on smatra da je onaj ko iz pozadine povlači konce je stranka SDA Bakira Izetbegovića, kao i drugi moćni krugovi. „Kupovine zemljišta i nekretnina su povezane sa korupcijom i kriminalnim aktivnostima. Mi ovdje imamo kleptokratiju”.

Na Ilidži u Sarajevu je prisustvo Arapa najviše vidljivo. „U toj gradskoj četvrti već postoje ulice sa nizovima arapskih restorana i šiša barova, sa firmama za iznajmljivanje automobila ciljano za arapske goste, kao i sa turističkim agencijama i agencijama za nekretnine”, navodi dalje autor.

Kuća za 20.000 eura

“‘Umjetnost izgradnje’ je slogan kojim Fawaz Mansur želi privući pažnju na svoju agenciju za nekretnine ‘Al Mubarkiya’. Na ulazu u agenciju mušterije sjede na prugastim jastucima, a u zadnjem dijelu male kancelarije šef iz Kuvajtu zadovoljno miluje svoj stomak i predstavlja ponudu. “Možete kupiti kuću za 20.000 eura, ali i za za jedan milion.” On je u Bosnu i Hercegovinu stigao prije šest godina i svojim klijentima nudi kompletan program: ‘Osnivanje firme, kupnja zemljišta, izgradnja kuća’. No, fizičkim licima iz inostranstva prema lokalnom zakonu nije dozvoljeno da u Bosni kupe i posjeduju nekretnine. Zbog toga kupovine teku preko posrednika ili preko Offshore kompanija. To komplikuje stvari, ali za Fawaza Mansura i mnoge druge to osigurava unosan posao”, navodi dalje autor Münch.

Prodavnica obuće u centru Sarajeva 2016.

„Statistički, zbog mnogih skrivenih puteva, nemoguće je shvatiti koliko tačno je zemljišta i stanova već kupljeno od strane Arapa. Ali ono što je poznato je da su arapskim novcem izgrađeni skupi hoteli, kao i dva tržna centra u Sarajevu. To se da zaključiti i zbog toga što se u ovim tržnim centrima i hotelima ne prodaje alkohol”, navodi s dalje.

“Oko Sarajevo se pojavljuje i sve više novih odmarališta – specijalno za arapske goste. Jedno od prvih takvih odmarališta je ‘Sarajevo Resort’, koje se nalazi 25 kilometara jugozapadno od glavnog grada. Izgradio ga je kuvajtski investitor i otvoren je 2015. godine. Male vile grupisane su oko vještačkog jezera, a na bosanskom i arapskom jeziku stoje upozorenja: ‘Ovo nije voda za piće’ i ‘Zabranjeno kupanje’. Ovdje se ne dolazi lako do informacija, ali se zna da je kapacitet sa nešto više od 1.000 kreveta od početka jula do kraja septembra – potpuno zauzet. Ostatkom godine, ovo odmaralište je prazno, osim nekolicine arapskih turista koji tamo odlaze na skijanje.

U blizini ovog odmarališta nalazi se malo selo Oseonik, u kojem su se već navikli na nove susjede. Stanovnik sela Asim Bužo za ovaj list govori da njegova supuga tamo kao čistačica zarađuje mnogo više nego što bi to mogla u drugim objektima. Bužo se prisjeća i poklon paketa sa sokom, kafom i keksom, koji su za vrijeme islamskih praznika dijeljeni od strane bogatih gostiju odmarališta. On pokazuje na prazna polja iza svoje kuće: ‚Ovo je sve već prodato i tamo će uskoro nastati novo odmaralište‘. Tamo su živjeli Srbi, priča on, koji su nakon rata otišli, a zemlja se sada može jeftino kupiti. ‘Ja svoju zemlju neću prodati ni za kakav novac svijeta’, govori on glasno. ‘Gdje onda da idem?'”, zaključuje se na kraju članka.