Treba znati ko, kako i koliko zagađuje zrak u BiH

Bosna i Hercegovina se, već decenijama unazad, suočava s problemom aerozagađenja koje negativne posljedice ostavlja na zdravlje stanovništva i kvalitet života, okoliš, ali i na ekonomski prosperitet zemlje.

Naime, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH se zbog lošeg kvaliteta zraka na 100.000 stanovnika suočava sa 79,8 slučajeva prijevremene smrti, dok ujedno gubi i 21,5 posto BDP-a.

Sa indeksom kvalitete zraka koji u bh. gradovima često prelazi u zonu opasnog (Indeks kvaliteta zraka – IKZ preko 300), naša zemlja, također, prije nego što ispuni uslove za ulazak u EU, treba poboljšati kvalitet zraka, ali i sistem upravljanja kvalitetom zraka.

Kako bi pomogli BiH u rješavanju ovog vrlo izazovnog problema, Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA) sprovodi trogodišnji projekat za borbu protiv zagađenja zraka vrijedan 3,8 miliona eura – “IMPAQ”.

O implementacija projekta IMPAQ koja je počela prošle godine, Sarah Barenkov iz SEPA-inog Odjela za kvalitet zraka je kazala da se projekat sastoji od nekoliko različitih komponenti i svaka je u različitoj fazi implementacije.

– Do sada smo, zajedno sa Evropskom agencijom za okoliš (European Environmental Agency), postigli najveći napredak u domenu uspostavljanja novog sistema izvještavanja hidrometeoroloških zavoda iz oba entiteta o kvaliteti zraka, potom veliki napredak ostvaren je u razvoju nove prakse prikupljanja i kontrole kvaliteta prikupljanja podataka o kvaliteti zraka. Zatim, kroz komunikacijske kampanje, djelovali smo u smjeru informiranja i edukacije građana s ciljem razumijevanja kakav zrak udišu, te u uspostavljanju novih, poboljšanih načina rada inspekcijskih organa zaštite životne sredine, kazala je Barenkov.

Istakla je da je u toku provođenje mjerenja emisija zagađujućih materija u šest bh. gradova potrebnih za izradu „Studije raspodjele izvora zagađenja u BiH“ na osnovu koje će se znati ko i koliko zagađuje zrak i koje zagađujuće materije emituje u okoliš,

Dodala je da će početkom ove godine biti isporučene četiri nove mobilne stanice za nadzor kvaliteta zraka, po dvije u oba entiteta, kao i novu laboratorijsku opremu.

Naši glavni stejkholederi su uredi na raznim nivoima vlasti, od državne, entitetske, kantonalne, do općinske, kao i vladine agencije kao što su hidrometeorološki zavodi i organi inspekcije.

Naglasila je da je jedan od glavnih ciljeva projekta dati donosiocima odluka alate i informacije koji su im potrebni za poboljšanje kvaliteta zraka u BiH, pa će, nadamo se, dugoročni učinak našeg rada biti bolji kvalitet zraka za sve!

– Veliki dio našeg rada usmjeren je upravo na pomaganje BiH da ispuni EU direktive o kvaliteti zraka. Ali samo prenošenje i primjena direktiva neće poboljšati kvalitet zraka. Moraju postojati nove politike i velika ulaganja u infrastrukturu koja će pomoći zemlji da smanji emisije čestica zagađenja. Dajemo donosiocima odluka informacije koje su im potrebne da kreiraju nove politike i identificiraju koje su to investicije od strateškog značaja za poboljšanje kvaliteta zraka u BiH – istakla je Barenkov.

Ukazala je da su najveće slabosti u sistemu kada je u pitanju upravljanje kvalitetom zraka, pristup kvalitetnim podacima o kvalitetu zraka i aerozagađenju, a to podrazumijeva prikazivanje podataka o kvaliteti zraka u realnom vremenu, kao i informacije o izvorima emisija zagađujućih materija.

Također je istakla da je harmonizirani sistem upravljanja kvalitetom zraka na nacionalnom nivou važan za našu zemlju iz nekoliko razloga.

– Prvo, to je ključna komponenta provedbe Strategije usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša BiH. Ako BiH jednog dana želi postati članicom EU, mora imati sistem i zakone koji su usklađeni na nacionalnom nivou. Jednostavnije rečeno, svim stejkolderima, odnosno interesnim stranama, bilo da su kreatori politike, akademske institucije, privatne kompanije, novinari ili šira javnost, lakše je razumjeti podatke o kvaliteti zraka kada su oni usklađeni, odnosno unificirani.

Hidrometerološki zavodi u FBiH i RS rade sa švedskim kolegama iz SMHI na razvoju boljeg sistema za upravljanje podacima o kvalitetu zraka i popisima emisija. Ali, hidrometeorološki zavodi u BiH također vrlo usko sarađuju i sa švedskom Nacionalnom referentnom laboratorijom za mjerenje kvaliteta zraka kako bi razvili praksu kontrole i garanta kvaliteta podataka. Te su prakse sada usklađene između dva entiteta i ponosni smo koliko su blisko sarađivale tehničke institucije naših zemalja.

Naglasila je da se kroz projekat provodi integrisana informativna kampanja širom zemlje koja je usmjerena ka široj javnosti.

– Pokušavamo doći i do najugroženijih kategorija stanovništva plasiranjem informacija u domovima zdravlja o zdravstvenim posljedicama lošeg kvaliteta zraka. Kreirali smo i web stranicu www.zrakubih.ba za pružanje informacija o kvalitetu zraka. Na stranici se mogu naći podaci o kvalitetu zraka u BiH u skoro realnom vremenu, prikazani kroz bh. indeks kvaliteta zraka (IKZ) koji je, uz manje izmjene, urađen po uzoru na američki indeks kvaliteta zraka – US AQI, te praktične informacije o tome kako građani mogu minimizirati svoj loš utjecaj na problem aerozagađenja, ali i zaštititi sebe i svoje porodice od štetnih efekata zagađenja zraka – dodala je Barenkov.

Šta bh. društvo može očekivati nakon finalizacije ovog projekta, Barenkov je istakla da, rezultati IMPAQ projekta neće doslovno značiti poboljšanje kvaliteta zraka i ekonomski rast do kraja projekta, odnosno do kraja 2021. godine.

– Iza nas je prva velika informativna kampanja koju smo realizirali u protekloj godini. U toku je mjerenje emisija zagađujućih materija potrebno za realizaciju „Studije raspodjele izvora zagađenja u BiH“, koje je započelo u novembru 2020. Rezultate te Studije možemo očekivati, zajedno s još jednom informativnom kampanjom, na jesen ove godine. Također, započinjemo aktivan rad na uspostavljanju novih mjera za poboljšanje kvaliteta zraka u Sarajevu i Banjoj Luci, na čemu ćemo raditi tokom cijele 2021. godine – zaključila je Barenkov iz švedske SEPA-e.