TI u BiH: Nedostatak efikasnih mehanizama protiv korupcije
Trasparency International u Bosni i Hercegovini je prezentirao monitoring izvještaj o provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) protiv korupcije i zaključio da je u BiH najveći problem za primjenu odredbi tog dokumenta – nedostatak efikasnih mehanizama.
Izvršna direktorica Tranasparency Internationala u BiH Lejla Ibranović kazala je na pres-konferenciji prilikom predstavljanja izvještaja da Konvencija jednaku važnost daje uspostavljanju adekvatnog zakonskog i institucionalnog okvira i implementaciji tako da je veoma teško dati preciznu ocjenu o provedbi mjera predviđenih Konvencijom.
– U slučaju BiH, mora se istaći da je djelimična usklađenost s Konvencijom u pojedinim oblastima uveliko relativizirana činjenicom da normativni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije nije efikasan usljed neusklađenosti na različitim nivoima, da nije u skladu s međunarodnim standardima i najboljim praksama te da je zapravo najveći problem i dalje nedostatak efikasnih mehanizama implementacije, što suštinski onemogućava bilo kakav napredak u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije – ustvrdila je ona.
Saradnik ove organizacije Nermin Kadribašić je rekao da su mjere prevencije najveći izazov Bosne i Hercegovine u primjeni Konvencije.
– Napredak u ovoj oblasti je djelimično ostvaren, ali nije većina ciljeva zacrtanih Strategijom za borbu protiv korupcije 2015-2019 te prethodnim strategijama i akcionim planovima. Oblast prevencije je generalno najmanje adekvatno uređena i usklađena s obavezama iz Konvencije – Kadribašićeve su riječi.
Naglašava da je jedino profesionalno i nezavisno tijelo u BiH Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, koja ima ograničene nadležnosti i kapacitete, dok niži nivoi vlasti, većina kantona i Brčko Distrikt, nisu usvojili odgovarajuće antikorupcijske politike.
Proces zapošljavanja u javnu upravu nije zasnovan na principima transparentnosti, velika je diskrecija pri zapošljavanju, izbor pojedinaca na izabranu i imenovanu funkciju nije u skladu s antikorupcijskim principima i ne prepoznaje zabranu koruptivnog ponašanja, dok preporuke Grupe zemalja Vijeća Evrope protiv korupcije u oblasti finansiranja političkih partija još nisu potpuno implementirane, navodi također Kadribašić.
Sukob interesa u javnom sektoru u BiH je i dalje neadekvatno institucionalno i normativno reguliran, etički kodeksi u javnoj službi se ne provode, kaznena politika u segmentu javnih nabavki je neodgovarajuća, planiranje, usvajanje i provođenje budžeta i dalje nije dovoljno transparentno, a institucije različito tumače javnost podataka u oblasti budžeta, podaci su iz prezentiranog izvještaja Transparancy Internatioanala.
Izvršna direktorica Lejla Ibranović je navela i da finansijski izvještaji i imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija i dalje nisu dostupni javnosti te da ne postoje mehanizmi i nadležnosti za njihovu provjeru.
Etički kodeksi u privatnom sektoru su raritet, a organizacije civilnog društva su i dalje generalno isključene iz procesa donošenja odluka. U velikom broju slučajeva, zakoni se usvajaju po hitnom postupku te je u tom smslu, mogućnost za učešće javnosti svedena na minimum, konstatirano je među brojnim drugim zapažanjima u monitoring izvještaju.
Navedeno je također da zaštita osoba što prijavljuju korupciju i dalje nije osigurana u BiH osim na državnom nivou, a krivično djelo nezakonitog bogaćenja nije inkriminirano ni u jednom krivičnom zakonu.
Iako sama Konvencija UN-a protiv korupcije nije propisala inkriminaciju ovog krivičnog djela (nezakonito bogaćenje) kao obavezujuću, smatra se da su njegova inkriminacija i procesuiranje veoma efikasni u procesuiranju korupcije, rekao je Nermin Kadribašić.
