Transparency International: Ne može osuđeni ratni zločinac biti direktor doma zdravlja

U Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini (TIBiH) i dalje insistiraju da se ispita imenovanje Blagoja Simića za direktora Doma zdravlja Šamac, a koji je u Haškom sudu osuđen na 15 godina zatvora za najteže ratne zločine.

Analitičar TiBiH Uglješa Vuković je naglasio da su podnijeli prigovor i instituciji Ombudsmena BiH, te očekuju da će preporuka ići u korsist TI BiH, budući da su već dobili sudsku presudu u ovom slučaju.

Podsjeća da je ta nevladina organizacija podnijela prigovor protiv rješenja Skupštine općine Šamac o imenovanju Blagoje Simića, koji je osuđen kao najviši civilni funkcioner u oćini Bosanski Šamac za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

– Budući da se radi o osobi koja je osuđena za ratne zločine, nije podobna za ovu funkciju – rekao je Vuković.

Među općim uslovima javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora Doma zdravlja Šamac navedeno je i da kandidati ne mogu biti osuđivani, ali je, kaže Vuković, Simiću lokalna policija izdala uvjerenje da nije osuđivan.

Prema mišljenju TI BIH, vrsta krivičnog djela za koja je osuđen Simić ne čine ga podobnim za obavljanje funkcije direktora jedne javne zdravstvene ustanove, koja ima zadatak da pruži zdravstvenu zaštitu svim građanima na područuju općine Šamac, uključujući i osobe koje su bila prognane i progonjene tokom ratnih dejstava.

U TI BiH ne odustaju ni od zahtjeva da se javnosti stavi u uvid ugovor o privatizaciji Robne kuće „Boska“ Banja Luka, zbog čega su se obratili i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Iako je ranije sud donio odluku u korist TIBiH, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske tvrdi da je traženi ugovor o privatizaciji „Boske“ u međuvremenu otuđen iz tog resora Vlade RS-a.

Nakon iscrpljene procedure pred Okružnim sudom u Banjoj Luci i Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, TI BiH je u novembru 2017. podnio aplikaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, te ukazao da bi pravo pristupa sudu bilo iluzorno kada bi država dopustila da konačna i obavezujuća sudska odluka ostane neizvršena na štetu jedne strane u postupku.

Predtsvanici TI BiH su ukazali i da se više od 1.500 građana tokom 2017. obratilo toj nevladinoj organizaciji kako bi prijavilo korupcije, s kojom se najčešće suočavaju u zapošljavanju.

TI je postupao u više od 270 predmeta po prijavama građana, novinara, aktivista i nevladinih organizacija, kao i u predmetima kojima je sam pokrenuo.

-Gotovo polovina prijavljenih slučajeva (47 posto), u kojima je TIBiH djelovao, i u 2017. se odnosila na sektor državne uprave, zatim pravosuđe i obrazovanje – istakla je na konferenciji za novinare glasnogovornica TIBiH Ivana Korajlić.

Navela je da se građani uglavnom žale na neregularnosti u postupcima zapošljavanja državnih službenika, ali i na prijem zaposlenika u javnim preduzećima.

U prijavama se obično ističe kako se unaprijed zna ko će biti izabran, ali i na nedostatak transparentnosti konkursnih procedura.

Primjetan je i porast broja prijava na koruptivne radnje koje su podnijeli tzv. zviždači.