Tona peleta i do 380 KM, metar drva košta 90, a tona uglja 115

Nakon snježnih padavina i zahladnjenja građani su se suočili i sa većim cijenama ogrjeva. Trenutno se cijena peleta na području Tuzlanskog kantona kreće od 340 do 380 KM po toni. Za razliku od 2017. godine, kada su cijene ove vrste ogrjeva rasle i do vrtoglavih 500 KM, ove godine situacija je bolja.

U tuzlanskoj firmi „Trgovir d.o.o“ pelet prodaju po cijeni od 380 KM i, kako ističu, u narednom periodu ne bi trebalo doći do novog poskupljenja. Na sajmu peleta koji je održan u Gračanici u aprilu ove godine građani su mogli kupiti tonu ovog ogrjeva po cijeni od 320 KM.

U gračaničkoj firmi „Kovan“ tona peleta košta 340 maraka. S obzirom na to da su proizvođači kotlova za pelet, ogrjev koji proizvode prodaju samo kupcima njihovih kotlova. Cijenu određuje i kvalitet, a firme koje se bave peletom napominju građane da se dobro raspitaju od koga kupuju jer je na tržištu puno peleta lošeg kvaliteta.

U Rudniku Kreka tona uglja košta 115 KM bez prijevoza, a ukoliko živite u blizini Tuzle, za prijevoz ćete izdvojiti još nekih 16 maraka. U Rudniku mrkog uglja Banovići tona uglja bez prijevoza košta 144 KM. U prodaji je i mramorski ugalj, a jedna vreća košta 5 KM. Riječ je o lignitu, koji se dobiva iz Rudnika Mramor u Tuzli, a najčešće se koristi kada temperature nisu veoma niske.

Potrošači koji se griju na drva ističu da je ove godine bilo teško doći do drva, ali i da su cijene previsoke. Metar drva s prijevozom u Tuzli košta 90 KM. U Sarajevu ih, kod “Drvosječe” trenutno ima i po 80 KM. Platežna moć stanovništva je jako loša pa tako mnogi kupuju drva na vreće. Prodavači kažu da po nekoliko vreća drva i uglja nerijetko dolaze građani u skupocjenim automobilima, što jasno govori da se finansijska kriza itekako osjeti.

Boje se inspekcije

Trgovci drvima s kojima smo razgovarali nisu htjeli otkriti imena jer, kako kažu, svaki put kad ih posjetimo za nekoliko dana u posjetu im dođe inspekcija. No kazali su nam da je ova godina drastično lošija u odnosu na prošlu. Smatraju da najveći problem predstavlja to što se drva prodaju u inozemstvo po daleko višoj cijeni i da zato malo tog ogrjeva ostaje za naše tržište.