Tegeltija: Prošli saziv Vijeća ministara je potcijenio migrantsku krizu (VIDEO)

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija uputio je imena kandidata za ministre iz reda srpskog i hrvatskog naroda na provjeru Centralnoj izbornoj komisiji i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

U intervjuu za BHRT, Tegeltija je govorio kada očekuje dostavljanje imena kandidata za ministre u Vijeću ministara BiH iz probosanskog bloka, o migrantskoj krizi, o mogućem povećanju PDV-a, o otvaranju sjednica Vijeća ministara za javnost, te o drugim aktuelnim temama.

O migrantskoj krizi

Tegeltija je izjavio da je prošli saziv Vijeća ministara potcijenio migrantsku krizu, te da se zbog lošeg rukovođenja problem akumulirao do te mjere da ga je veoma teško kontrolisati.

“Sva Evropa je pričala o tim problemima, svojevremeno je postavljana žičana ograda između Slovenije i Hrvatske. Dok je Mađarska gradila zid prema Srbiji, mi smo govorili `e to se nama nešto slučajno dešava`. Ljudi prolaze kao da prolaze turisti kroz BiH”, rekao je Tegeltija za BHT1.

On smatra da je upravo takvo shvatanje problema sa migrantima dovelo do toga da je BiH imala lošu saradnju sa susjedima – Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, kao i sa predstavnicima međunarodne zajednice.

“Mislim da je bila loša saradnja između policijskih agencija u BiH i onda se taj problem akumulirao do ove mjere kada ga je veoma teško kontrolisati”, dodao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno da BiH sama ne može riješiti problem migranata koji se nalaze u zemlji jer je riječ o velikom problemu, ne samo za BiH, već za cijelu Evropu.

Tegeltija je upozorio da je Bosna i Hercegovina suočena sa ozbiljnom migrantskom krizom, prvenstveno sa humanitarnog aspekta, jer je poznato u kakvim uslovima su ti migranti živjeli, naglašavajući da im uslovi života ni sad neće biti mnogo bolji.

“Zar nije kriza ako u BiH može da uđe bilo ko, mimo zvaničnih graničnih prelaza? Da li neko to više vidi kao bezbjednosni problem, ja vidim ozbiljan bezbjednosni problem, ali i humanitarni. Da li neko od nas može da krene bilo gdje van BiH, bez ličnih dokumenata, a nama se upravo dešava da su u BiH ljudi za koje ne znamo ni ko su, ni šta su i da li nešto imaju u prošlosti iza sebe”, upitao je Tegeltija.

Odgovarajući na pitanje šta novi saziv Vijeća ministara može uraditi što nije uradio prethodni, Tegeltija je rekao da je potrebno uspostaviti bolju saradnju među svim institucijama u BiH, prije svega policijskim, a potrebno je sarađivati sa susjedima.

Kada je riječ o kadrovskim rješenjima u važnijim institucijama Bosne i Hercegovine, Tegeltija je pojasnio da je dobio spisak na pet-šest strana sa više od 20 rješenja, u kojima su sprovedene određene procedure, imenovanja “na ovaj ili onaj način”.

“Kada se formira Savjet ministara, pregledaćemo svu tu dokumentaciju, vidjećemo da li su procedure sprovedene u skladu sa zakonom ili nisu i predlagaćemo, ili ćemo ponavljati procedure, u zavisnosti kako je to završeno”, ukazao je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da očekuje da će rukovodioci bezbjednosnih agencija biti imenovani što prije, jer od toga, odnosno, koliko su oni u mogućnosti da rade u punom kapacitetu, zavisi i rad tih agencija.

Predsjedavajući Vijeća ministara najavio je da će na prvoj sjednici biti usvojena agenda za sprovođenje programa socio-ekonomskih mjera za period 2019-2022. kao podrška vladama Republike Srpske i Federacije BiH, koje su te programe već usvojile i koje i jesu u njihovoj nadležnosti.

Povećanje PDV-a

Tegeltija je dodao da novo Vijeće ministara čeka pet ili šest prioritetnih obaveza – od zakona za osiguranje depozita, preko zakona o PDV-u, do nekih drugih mjera, dok su ostale obaveze većinom u nadležnosti entiteta.

Kada je riječ o eventualnoj promjeni stope PDV-a u BiH, Tegeltija je istakao da je u BiH potreban konsenzus za sve, pa i za to.

“Nikada nećemo predlagati ono o čemu nećemo postići saglasnost, pa ni o pitanju PDV-a”, poručio je Tegeltija i podsjetio da je na ovo pitanje odgovarao i na sjednici Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara.

Put ka EU

Govoreći o nastavku puta BiH ka EU, on je podsjetio da je Vijeće ministara usvojilo akcioni plan sa oko 696 mjera za čije sprovođenje postoji puna saglasnost u BiH, ali da postoji određen broj za koje nije usaglašena nadležnost.

Predsjedavajući Vijeća ministara rekao je da je realno očekivati da u prvom kvartalu naredne godine bude usvojen budžet BiH za 2020. godinu, što bi ostavilo dovoljno prostora da do kraja godine bude realizovano sve što je njime planirano.

Tegeltija je izrazio očekivanje da će Vijeće ministara biti formirano do kraja godine, naglasivši da nije realno očekivati da će poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH potvrditi kandidate za ministre i njihove zamjenike na sjednici zakazanoj za srijedu, 18. decembar, već da će to biti pet ili sedam dana nakon tog datuma.

Novi saziv Vijeća ministara

Govoreći o kandidatima za Vijeće ministara iz reda srpskog naroda, čija su imena poznata javnosti, Tegeltija je rekao da je SNSD izabrao odličnu ekipu ljudi koji mogu da rade u Vijeću ministara i da ga unaprijede, te da su oni dobili punu saglasnost stranke.

On je ponovio da su kandidati SNSD-a Staša Košarac i Vojin Mitrović predloženi za ministre spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, odnosno komunikacija i transporta, a Mirko Okolić za zamjenika ministra odbrane.

Prema njegovim riječima, kandidat Socijalističke partije Vladimir Mijatović predložen je za zamjenika ministra bezbjednosti, dok je kandidat Ujedinjene Srpske Siniša Ilić predložen za zamjenika ministra civilnih poslova.

Tegeltija je rekao da je uputio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) BiH na provjeru podatke koje su dostavili kandidati za ministre i zamjenike ministara iz reda srpskog i hrvatskog naroda, te dodao da to nije učinio za Draška Aćimovića, kojeg je DNS predložio za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

Kada je riječ o kandidatima za Vijeće ministara iz bošnjačkog naroda, Tegeltija je rekao da će nakon razgovora sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, razgovarati i sa predstavnicima SBB-a i DF-a, te da će se tada znati u kom roku se mogu očekivati imena koja predstavljaju bošnjačke političke partije.

Predsjedavajući Vijeća ministara je najavio da je spreman da sjednice u cijelosti otvori za javnost, da budu dostupne svima i da svako vidi i čuje kako se razgovara.

“Sjednice treba da budu mjesto gdje se donose odluke, a ne gdje se vodi politikantstvo”, istakao je Tegeltija i dodao da će insistirati da materijali koji budu razmatrani na sjednicama budu dobro pripremljeni.

Tegeltija je rekao da je spreman da nakon svake sjednice Vijeća ministara budu održavane konferencije za novinare na kojima će jedan ili dva ministra predstaviti najvažnije razmatrane tačke.