predsjedavajući VMBIH
Tegeltija o vijesti da nam treba 100 godina da dostignemo EU: “Imamo stabilan rast”
Tegeltija je, na konferenciji za novinare nakon sastanka, rekao da problemi objektivno nisu tako veliki iz perspektive javnosti, ali otežavaju poslovanje, pogotovo, pojedinih privrednih subjekata
Na današnjem sastanku rukovodstva Privredne komore Republike Srpske sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, i Vojinom Mitrovićem, ministrom komunikacija i transporta BiH, razgovarano je o problemima u privredi i pitanjima koje je potrebno riješiti za rasterećenje poslovanja, javlja Anadolu Agency (AA).
Tegeltija je, na konferenciji za novinare nakon sastanka, rekao da problemi objektivno nisu tako veliki iz perspektive javnosti, ali otežavaju poslovanje, pogotovo, pojedinih privrednih subjekata.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je da Savjet ministara BiH formira pet radnih grupa u kojima će biti predstavnici svih asocijacija oko kojih su okupljeni poslodavci, Savjet ministara i resorna ministarstva iz vlada entiteta, vezano za pitanja koja su prepoznata kao najosjetljivija.
“Po nama, najvažnije pitanje u ovom trenutku jeste zaštita domaće privrede i formiraćemo radnu grupu koja će se baviti tim pitanjem, zatim pitanje PDV-a koje je u ovom trenutku poprilično aktuelno, zatim zakona o javnim nabavkama za koji poslodavci kažu da im značajno otežava poslovanje”, kazao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, jedna radna grupa baviće se setom pitanja vezanih za saobraćaj, jer se pokazalo da u toj oblasti postoji dosta nejasnoća i nerazumjevanja.
“Posljednja je grupa koja će se baviti pitanjem rasterećenja rada, s osnovnim ciljem da se smanji zbirna stopa poreza i doprinosa, na način da se sve to smanjenje stope prelije u plate zaposlenih, jer smatramo da bi to bilo vrlo važno”, kazao je on.
Tegeltija smatra da je moguće oko svih ovih pitanja postići veliki stepen saglasnosti, a nako toga poćinje zakonodavna procedura da se to pretvori u zakonska rješenja.
Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je nakon sastanka da su se dogovorili da periodično održavaju ovakve sastanke sumiraju rezultate i definišu nove zadatke u cilju poboljšanja ukupnog privrednog ambijenta.
“Tu je niz propisa koji regulišu materiju na nivou BiH od zakona o indirektnim porezima, preko carinskih politika, zakona koji tretiraju oblast transporta i komunikacija i sve su to pitanja koja će kroz vrijeme tražiti konkretne odgovore da bismo rješili nagomilane probleme, a istovremeno i smanjivali ona opterećenja koja su dugo vremena prisutna kako kroz zakon o taksama, tako i kroz određene namete koji su proistekli iz podzakonskih akata”, kazao je Đurić.
Mitrović je rekao da nisu svi problemi vezani za zakonska pitanja, nego da se kroz pravlnike mogu olakšati poslovanje privrednim subjektima, smanjiti troškove i ono što je cilj da se olakša romet roba i putnika, kako u entiteskom, međuentitetskom i međunarodnom saobraćaju.
Odgovarajući na pitanja novinara o procjenama Svjetske banke da je BiH potrebno 100 godina da stigne Evropsku uniju po trenutnom ekonomskom rastu Đurić je rekao da je to poražavajće i traži da se na sva zvona alarmira problem s kojim se suočavamo.
“Ukoliko ne nađemo način da riješimo pitanje značajnijeg privrednog rasta, a to znači eliminisanje svih prepreka koje obezbjeđuju dinamičniji rast od podizanja konkurentnosti, do povećanja produktivnosti, da dođemo do nove vrijednosti, višeg stepen finalizacije, uključivanje svih prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju, podizanje nivoa efikasnosti rada javne administracije, poboljšanje zdravstvenog sektora. Dakle, niz parametara treba obezbjediti da bi se to riješilo i jedan od naših prijedloga je značajnije ulaganje u tehnološki razvoj”, rekao je Đurić.
On je istakao da vjeruje da će se naći način da se u trogodišnjem ciklusu izdvoji po 100 miliona KM kao grant sredstva za tehnološki razvoj uz obezbjeđenje još 700 miliona KM od samih privrednika, odnosno milijarda KM u trogodišnjem periodu će obezbjediti značajni tehnološki razvoj i iskorak u pogledu kvalitativnih parametara.
Tegeltija je rekao da je pitanje za BiH koji je minimum standarda koji mogu obezbjediti za zadovoljstvo građana i s kim se mjere u EU.
“Postoji velik stepen saglasnosti domaće stručne i poslovne javnosti i međunarodnih finansijskih institucija koji su najveći problemi u privredi BiH i postoje prilično usaglašena rješenja. Za BiH je najvažnije da ima stabilan privredni rast već 10 godina, a sa druge strane je nedovoljan”, rekao je Tegletija.
Prema njegovim riječima, postojale su realne projekcije da će 2020. godinu završiti s više od pet odsto, ali danas se vraćaju na stope od tri odsto što nije dovoljno da bi se jasno vidjeli pozitivni efekti na standard i život građana.
“Najvažnije je zadržati pozitivnu stopu, obezbjediti stabilnost i postepeno mijenjati strukturu tog privrednog rasta”, kazao je Tegeltija i dodao da značajniji doprinos privrednom rastu moraju dati javna preduzeća s boljim upravljanjem i korištenjem resursa.