Tegeltija izvršio “blitzkrieg” u UIO: Na ključna mjesta imenovani odani stranački kadrovi

Zoran Tegeltija, funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je sredinom juna imenovan za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), izvršio je kadrovski „blitzkrieg“, posebno u Sektoru carina, promijenivši šefove većine graničih prelaza i carinskih ispostava, piše Žurnal. Ubrzo nakon preuzimanja funkcije, njegov kum Goran Marinković napredovao je sa funkcije šefa Carinske ispostave Banjaluka na poziciju šefa Odsjeka za carine u Regionalnom centru Banjaluka.

Bego Dudaković je smijenjen sa funkcije šefa Odsjeka za carine u Regionalnom centru Banjaluka, a onda degradiran, imenovanjem za šefa Carinske ispostave Bihać. Izvori Žurnala iz UIO navode da je Tegeltija kadrovski tako posložio kockice da je Sektor carina skoro pa cijeli predao u ruke srpskim kadrovima, većinom bliskim vladajućoj koaliciji u RS. Posebno je to izraženo u Regionalnom centru Banjaluka, gdje su svi šefovi carinskih ispostava (Banjaluka, Gradiška, Prijedor) Srbi, dok je, kako navode isti izvori, bošnjačke kadrove potisnuo u Unsko-sanski kanton. Dodaju da ništa bolja situacija nije ni u ostalim Regionalnim centrima – Tuzla, Sarajevo i Mostar.

Kadrovska stranačka šema

Tegeltija je za šefa Odsjeka za carine u Tuzli postavio Zorana Gajića, koji je prethodno bio šef Graničnog prelaza Bratunac. Na mjesto šefa carinske ispostave Bijeljina postavio Dragu Dragića, a smijenio Nedžada Sečića, koga je prebacio za šefa Carinske ispostave Karakaj, iako je Carinska ispostava Bijeljina, tvrde izvori Žurnala, prema nacionalnom ključu pripala Bošnjacima.

Kada se pogleda nova kadrovska šema, posebno nacionalna struktura novoimenovanih šefova carinskih ispostava na graničnim prelazima od Skelana do Izačića, većinski dominiraju srpski kadrovi. Oni su šefovi carinskih ispostava Skelani, Bratunac, Bijeljina, Brčko Brod, Gradiška, Gradina i, uskoro, Svilaj. Bošnjacima su pripala šefovska mjesta carinskih ispostava Karakaj i Izačić, dok su hrvatski kadrovi na pozicijama rukovodilaca carinskih ispostava Orašje i Šamac.

Tegeltijin kadrovski mozaik, u kojem je na ključne pozicije u gotovo svim carinskim ispostavama na području Republike Srpske postavio srpske kadrove, u najvećoj mjeri odane SNSD-u i vladajućoj koaliciji u RS, prema izvorima Žurnala, mogao bi da znači pripremu terena za demontiranje UIO u nekom budućem vremenu. Ne tako davno, Milorad Dodik je najavio da će raditi na vraćanju svih nadležnosti prenesenih na državni nivo, između ostalih i onih u oblasti carina i indirektnih poreza. Kako god, postavljanjem svoje mreže ljudi u sistemu carina, Tegeltija će imati moć da kontroliše taj sektor, u kojem se vrte ogromne sume novca.

Zoran Tegeltija u tom sektoru itekako ima iskustva, je jer nekada, još u vrijeme kada je postojala Uprava carina RS, bio načelnik banjalučkog Sektora za carinsko-pravne poslove. U to vrijeme on je teže povrijedio pravo firme “Kondor-šped” iz Novog Grada, zbog čega je osuđen na uslovnu kaznu od pet mjeseci zatvora. Ova sudska presuda nije spriječila njegovo vrtoglavo napredovanje u karijeri, čak ni imenovanje za predsjedavajućeg Saveta ministara BiH u prošlom mandatu. Nema sumnje, Dodiku je na mjestu direktora UIO bio potreban neko sposoban, vičan svim radnjama i spreman da sprovede sve njegove naloge, a Tegeltija ispunjava sve te kriterijume.

Mada je u intervjuu za banjalučki poslovni portal Capital kategorično negirao da je sve dogovoreno i da će UIO kupiti poslovni prostor u zgradi „Grand trejda“, koja je u vlasništvu Mileta Radišića, kuma Milorada Dodika i osobe presuđene za kriminal, izvori Žurnala tvrde drugačije. Navode da je kupovina zgrade od Radišića gotova stvar i da je dogovoreno da cijena sa ranijih stotinu miliona maraka bude povećana na 115 miliona.

Revizori upozoravaju na nacionalni debalans

U UIO, prema Tegeltijinim riječima, trenutno ima oko 2.400 zaposlenih. Odjeljenje za internu reviziju UIO je u julu ove godine sačinilo Izvještaj o reviziji upravljanja ljudskim resursima, u kojem je konstatovano da je u UIO ukupno 2.190 zaposlenih na neodređeno vrijeme, dok je na određeno vrijeme, po osnovu ugovora 185 zaposlenih.

„Uvidom u evidenciju zaposlenih utvrđeno je da je na dan 26.06.2023. godine u UIO ukupno zaposleno 38,82 posto Bošnjaka, 39,12 posto Srba, 21,73 posto Hrvata i 0,34 posto ostalih“, navedeno je u Izvještaju tima za internu reviziju.

Dodik godinama diže tenzije pričom o tome kako se Srbima otimaju pozicije u institucijama BiH. Činjenica je da je procentualno najviše zaposlenih u UIO srpske nacionalnosti.

Kako se u BiH sve mjeri po nacionalnom ključu, pa i omjer zaposlenih u državnim institucijama, Odjeljenje za internu reviziju UIO konstatovalo je da je u ranijem Izvještaju o upravljanju ljudskim resursima, sačinjenom još 2017. godine, dato sedam preporuka, od kojih posljednja, ona koja se odnosi na nacionalnu strukturu zaposlenih, nije ispunjena. Tim za internu reviziju UIO zato je ponovo preporučio da se „u skladu sa realnim mogućnostima obezbijedi da struktura zaposlenih u UIO odražava nacionalnu strukturu stanovništva u BiH prema poslednjem popisu stanovništva“.

Naglasili su da je „posebno potrebno obezbijediti da nacionalna struktura zaposlenih u Središnjem uredu u najvećoj mjeri odražava nacionalnu strukturu stanovništva, jer organizacione jedinice uspostavljene u Središnjem uredu u najvećoj mjeri učestvuju u keiranju strateških planova, obezbjeđenju jednoobraznog postupanja na području cijele teritorije BiH, te organizovanju, koordiniranju i praćenju rada svih organizacionih jedinica uspostavljenih u Upravi“.