Tegeltija: EU nam je postavila visoke kriterije, sami ne možemo riješiti ni problem migranata

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija izjavio je da se Bosna i Hercegovina, kao ni bilo koja druga zemlja Zapadnog Balkana, ne može sama izboriti sa migrantskom krizom, ali da je od velikog značaja što se Predsjedništvo BiH, možda prvi put, usaglasilo o ovom pitanju.

“Jako sam zadovoljan činjenicom da je sastanak Predsjedništva BiH sa ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem prošao na taj način da su usaglašeni stavovi i da postoje jedinstveni zaključci”, istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, ovaj dogovor je utoliko značajniji ako znamo da su na ovoj relaciji sa prethodnim ministrom sigurnosti bila apsolutno neslaganja i podjele o pitanjima migracija.

Tegeltija je podsjetio da se BiH ozbiljnije susreće sa pitanjem migracija krajem 2017. godine i početkom 2018. godine, kada su napuštene tradicionalna rute kretanja migranata prema Zapadnoj Evropi iz Srbije prema Mađarskoj i Hrvatskoj i kada su se okrenuli na rijeku Drinu, što je bila poruka da je neko odlučio da se migranti kreću preko BiH.

“Imate situaciju da EU dosta blagonaklono gleda na migrante na svojim granicama u Grčkoj i Bugarskoj, a onda na granici sa BiH, praktično vojnici brane granice EU od prolaska migranata”, naglasio je Tegeltija.

On je podsjetio na stav Vijeća ministara da je neophodno da se migranti koji nisu legalni, koji nemaju zahtjev za azil i koji dolaze iz zemalja koje nisu obuhvaćene ratom, vrate u svoje zemlje, te na zahtjev da se migranti sklone sa ulica, jer na taj način ugrožavaju sigurnost građana BiH.

“Mi do sada nismo imali saglasnost o tim pitanjima unutar BiH i od samog početka migrantske krize jedino Republika Srpska u kontinuitetu potvrđuje svoje stavove oko migranata”, rekao je Tegeltija.

On je izrazio očekivanje da će, nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH, doći do promjena u vezi sa pitanjem migracija i da će BiH usaglasiti stavove i pokazati da BiH ne smije da bude spavaonica za migrante, za koje se ne zna ni odakle dolaze niti ko su.

“Migranti objektivno predstavljaju sigurnosni problem”, rekao je Tegeltija.

Govoreći o mogućnosti da Vijeće ministara otvori granice za strance u vrijeme pandemije koronavirusa, Tegeltija je rekao da je Vijeće sve odluke o zatvaranju i otvaranju granica donosio na osnovu stavova zdravstvenih radnika, prije svega kriznih štabova u entitetima i Brčko distriktu.

“Kao i obično, pitanje granica se pokušava pretvoriti u političko pitanje, pa imate situaciju da na sjednici Vijeća ministara jednoglasno donesete odluku kojim zemljama otvarate granice, a poslije toga pojedini ministri izlaze i kažu da je trebalo to uraditi za još neke zemlje”, naglasio je Tegeltija.

On je poručio da će Vijeće ministara granice u BiH otvarati prema onim zemljama za koje bude pozitivan stav zdravstvenih radnika i biće otvaranje pod onim uslovima koje zdravstveni radnici propišu.

“Pitanje je zašto licitirati za tri-četiri zemlje. Ili ćemo otvoriti svima ili uvesti stroge medicinske uslove za ulazak u zemlju, ali sve su to pitanja na koja odgovor treba da daju zdravstveni radnici. Mi ćemo prije sjednice Vijeća ministara razgovarati sa više zdravstvenih faktora i iz entiteta i Brčko distrikta i na bazi njihovih prijedloga donijet ćemo odluku“, kategoričan je Tegeltija.

Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Tegeltija je podsjetio da su usvajanjem budžeta osigurana sredstva, nakon čega ne vidi razlog da se izbori ne održe.

“Ozbiljan problem za održavanje izbora može da se pojavi kao posljedica pandemije, jer ulazimo u novembar kada će biti problema i sa sezonskim gripom i strah me od nemogućnosti obezbjeđivanja uslova u prostorijama u kojima će biti glasačka mjesta”, napomenuo je Tegeltija.

Problem će, tvrdi Tegeltija nastati, ako članovi biračkih odbora, čija se obuka sprovodi mnogo prije izbora, dan ili dva pred izbore budu pozitivni ili moraju u izolaciju.

“To će od svih političkih subjekata koji učestvuju u izborima zahtijevati da imaju mnogo ljudi koji mogu da učestvuju u izbornom procesu da se on ne bi ugrozio na bilo koji način, jer nama su izbori neophodni kao dokaz da se vlast bira na izborima i da se pokaže stepen demokratije u našem društvu”, istakao je Tegeltija.

Komentarišući reakcije Sarajeva na sastanak najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije, Tegeltija je naglasio da je najveći problem što nema komunikacije između zvaničnog Sarajeva i Beograda.

“Čini mi se da u Sarajevu sve rade da te komunikacije i ne bude. Uvijek sam se zalagao za razgovore sa našim susjedima, bez obzira na to da li su razgovori na nivou entiteta ili na nivou zajedničkih institucija. Stanovišta sam da se problemi mogu riješiti samo razgovorom, a nikako političkim prepucavanjem putem medija”, poručio je Tegeltija.

On je kazao da nažalost, već dugo vremena, pojedini krugovi u Sarajevu svaki razgovor između Banje Luke i Beograda dočekuju vrlo negativno, iako postoje jasni stavovi i iz Beograda i iz Banje Luke šta su ciljevi saradnje sa Srbijom, ali i jasne poruke iz Beograda kako gledaju na Sarajevo i na RS.

Govoreći o problemu Trgovske gore, Tegeltija je rekao da BiH mora da uradi sve ono što je u njenoj moći kako bi spriječili odlaganje otpada na samoj granici BiH i Hrvatske.

“Sada kada je Hrvatske intenzivirala svoja nastojanja vezana za Trgovsku goru, ministar Košarac je iskazao vrlo aktivnu ulogu i u saradnji sa entitetskim resornim ministrima pokušavao koncipirati zajednički odgovor BiH prema Hrvatskoj”, rekao je Tegeltija.

On je dodao da je došlo do nesporazuma na relaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“BiH ima problem po tom pitanju, jer ne postoji spremnost da se podrže aktivnosti koje predlaže resorno Ministarstvo vanjske trgovine, a ne postoji inicijativa da se to riješi na drugi način. Sve aktivnosti koje je planirao ministar Košarac i koje je prihvatilo Vijeće ministara, u ovom trenutku je blokiralo Ministarstvo vanjskih poslova”, objasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Vijeća ministara smatra da nespremnost da u BiH sami riješimo svoj problem šalje vrlo lošu poruku građanima koji žive u slivu rijeke Une.

“Nadam se da ćemo bar u međunarodnoj arbitraži, uz pomoć ljudi koji se bave zaštitom životne sredine, pokazati da je ta lokacija opasna po život i zdravlje ljudi koji žive na toj teritoriji”, istakao je Tegeltija.

Govoreći o procesu imenovanja kadrova u državnim organima, Tegeltija je naveo da je otvoren proces imenovanja direktora i zamjenika Obavještajno-sigurnosne agencije /OSA/.

Kad je u pitanju Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Tegeltija je istakao da tu postoji apsolutno neslaganje, te da su interes za tu poziciju iskazali i Bošnjaci i Hrvati, ali i Srbi.

“Stanovišta sam da je, prema svim dogovorima koji su postojali kada su imenovani prvi i drugi direktor UIO, red da novi direktor bude iz reda srpskog naroda“, poručio je Tegeltija.

On je naglasio da je put BiH ka EU jedno od pitanja o kojem postoji visok stepen konsenzusa u BiH, ali da oko brzine kretanja na tom putu postoje različita mišljenja i otvorena pitanja.

“U tom procesu mi nismo sami, postoji partner, a to je EU. Lično mislim da su pred BiH, u ovih 14 prioriteta, postavljeni previsoki kriterijumi, koji nikada ni za jednu zemlju nisu postavljeni u tako ranoj fazi, kada BiH još nije dobila ni status kandidata”, kazao je Tegeltija.

On smatra da je potrebno da BiH riješi nekoliko ključnih pitanja da bi pokazala da je napravila određeni broj kredibilnih mjera i da bi bilo u redu da joj EU dodijeli status kandidata.

“Dosta toga je do nas, jer nismo riješili neka važna pitanja koja su nama mnogo važnija nego samoj EU. Takva je revidirana strategija procesuiranja ratnih zločina, koju ni tri godine nakon usaglašavanja nismo usvojili na Vijeću ministara”, rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Vijeća ministara smatra da BiH u ovom trenutku ima dva najvažnija kratkoročna ciljnja, od kojih je prvi zaštita zdravlja ljudi, a drugi da u procesu zaštite zdravlja ne strada ekonomija.