Tegeltija do Tegeltije: Koji tužioci i sudije krše zakon i namještaju predmete?

Ukoliko se osvrnemo na neke od posljednjih disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca teško se oteti utisku da uglavnom završavaju odbijenim tužbama.

Ipak, statistika Ureda disciplinskog tužioca ukazuje na to da je od 77 okončanih disciplinskih postupaka, tokom 2021., 2022. i od početka ove godine, u njih 10 odbijena disciplinska tužba što je 13 posto od ukupnog broja pokrenutih postupaka, piše Žurnal.

Spasila ih penzija

Posljednja odbijena (prvostepeno) disciplinska tužba jeste protiv glavne tužiteljice Tužilaštva KS Sabine Sarajlije koju je Ured teretio za prekršaje koji se odnose na povredu načela nepristrasnosti, nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, te miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti.

Pravomoćno je disciplinske odgovornosti oslobođen predsjednik Kantonalnog suda u Sarajevu Vladimir Špoljarić i to za neprimjereno ponašanje koje šteti ugledu sudijske funkcije.

Disciplinska tužba je odbijena i protiv predsjednika Osnovnog suda u Bijeljini Aida Hanušića. Disciplinska komisija je, podsjetimo, utvrdila da su neosnovani navodi da je Hanušić od 2017. do 2021. propustio da osigura primjenu Pravilnika o automatskom dodjeljivanju predmeta (CMS).

Odbijene su i disciplinske tužbe protiv sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Sanele Rondić i Rozite Šimić, državnog tužitelja Vladimira Simovića, tužioca Okružnog tužilaštva u Doboju Neđe Đurića…

U istom periodu, 10 sudija i tužilaca je dalo ostavku u toku pokrenutog disciplinskog postupka, koji su prestankom njihovog mandata, i obustavljeni.

Tako je, podsjetimo, Disciplinska komisija VSTV-a BiH dopustila bivšem predsjedniku Osnovnog suda u Brčkom Jadranku Grčeviću da nekažnjeno ode u penziju, iako se protiv njega, zbog niza nezakonitosti vodio disciplinski postupak. Ovaj postupak je u vrijeme njegovog mandata i okončan, ali je u međuvremenu Grčević podnio zahtjev za penziju tako da nije dočekao odluku Disciplinske komisije.

Nedosljednji stavovi disciplinskih komisija

Iz Ureda kažu da mogu biti relativno zadovoljni s ovakvim rezultatima istovremeno ukazuju da su u odbijajućim odlukama, prema njihovom stajalištu, često zastupljeni i nekonzistentni stavovi disciplinskih komisija.

“Stoga smatramo da kvalitet rada Ureda ne može biti posmatran isključivo kroz broj odbijenih disciplinskih tužbi. U ovom pogledu, želimo napomenuti da je u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH (tzv. Pribeov izvještaj) navedeno: “profesionalnost i hrabrost tužilaca u Uredu disciplinskog tužioca (UDT) zaslužuju da budu istaknuti”, dok je u nedavnom Ekspertskom izvještaju Evropske komisije posvećenom disciplinskim postupcima protiv sudija i tužilaca istaknuto: “UDT svoju funkciju istražnog organa obavlja na nezavisan, efikasan i vrlo temeljit način”.

Bh. pravni stručnjaci već odavno ukazuju na to da je potrebno u potpunosti odvojiti Ured od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Jedan od njih je i Harun Išerić koji kaže da je to nužno zbog uloge koju i ma UDT u jačanju vladavine prava u BiH, vraćanju povjerenja javnosti u pravosuđe, te zbog evropskih integracija BiH i ispunjanja obaveza na tom putu.

On smatra i da je sastav prvostepene i drugostepene disciplinske komisije izuzetno problematičan i da je od utjecaja na nezavisnost i nepristrasnost u njihovom radu: „To je posebno slučaj kada se odlučuje o disciplinskog odgovornosti samih članova VSTV-a, kada o tome odlučuju njihove kolege u Vijeću“.

Objavljivati odluke sa imenima sudija i tužilaca

U pogledu disciplinske odgovornosti sudija i tužitelja kaže da je jedan od glavnih problema, koji je usko povezan sa sastavom komisija i nedosljednost u odlučivanju i izricanju disciplinskih mjera.

„Pored toga što takvo postupanje obeshrabruje djelovanje UDT-a i podizanje tužbi, takvo postupanje disciplinskih komisija dovodi do nejednakog položaja pred zakonom optuženih tužitelja i sudija, urušavanja ugleda VSTV-a kao i pravosudne zajednice“, navodi Išerić.

Ukazuje i na nedovoljno transparentnost i javnost rada disciplinskih komisija: „Objavljivanje anonimiziranih odluka, treba promijeniti te objavljivati odluke koje nisu anonimizirane, jer javnost ima pravo znati koji nosioci tužilačke i sudijske funkcije prekršili norme ponašanja i kojim radnjama. To je i zahtjev pravne sigurnosti, jer i sudije i tužioci imaju pravo znati na koji način su protumačene norme koje uređuju njihovu odgovornost. To je i zahtjev kontrole drugim zemljama gdje ovaj udio čini 1 ili 2 posto ukupnog broja pritužbi“.

Slučaj Tegeltija

Išerić dalje ističe da je nužno revidirati pravni okvir na način da bi se omogućilo disciplinsko procesuiranje onih koji na primjer daju ostavku, kao što je to bio slučaj sa Milanom Tegeltijom, i tako izbjegnu disciplinsku odgovornost.

Podsjetimo da je u maju 2019. Žurnal objavio snimak Potkivanje koji kompromituje Tegeltiju koji u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o njegovom predmetu koji je aktivan u Tužilaštvu KS. UDT podiže disciplinsku tužbu protiv Tegeltije koji je u to vrijeme bio predsjednik VSTV-a zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđu u javnosti.

Vijeća je odbilo zahtjev za disciplinski postupak i njegovu suspenziju.

U međuvremenu pojavio se i drugi Tegeltijin snimak na kojem se čuje njegov razgovar sa tadašnjom članicom Vijeća Miljanom Buhom o zapošljavanju njene sestre. Ubrzo nakon toga podnio je ostavku na poziciju predsjednika VSTV-a i postao je savjetnik Milorada Dodika.

Korupcija duboko nagriza pravosuđe

Iz UDT-a ističu da je BiH konstantno jedna od zemalja članica Vijeća Evrope sa najvećim brojem pokrenutih disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca. Prema izvještaju o radu za 2021., broj osnovanih pritužbi je 7,3 posto od ukupnog broja riješenih pritužbi što je značajno iznad prosjeka u odnosu na neke druge zemlje gdje taj udio čini 1 ili 2 posto ukupnog broja pritužbi, naveli su iz Ureda.

Josip Muselimović, koji iza sebe ima 50 godina rada u pravosuđu tokom kojih je radio na velikom broju predmeta u svim zemljama bivše Jugoslavije, kaže da u ranijem sistemu nikada nije bilo ovoliko disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca.

Prijeratni i poslijeratni pravosudni sistemi se, prema njegovim riječima, ne mogu ni porediti: „Ponosan sam što sam sudjelovao u radu prijeratnog pravosudnog sustava u kojem nikada nisam čuo ni naznaku da je neki sudac ili tužitelj učinio nešto nečasno. To je najčasniji period našeg pravosudnog sistema što ne mogu reći za godine poslije rata“.

Posljednjih godina se, kaže, često čuju često primjedbe na pravosudni sustav, koje je teško prihvatiti ,što ukazuje da je korupcija, kao najveće zlo, ozbiljno zagazila u vode bh. pravosuđa:

„Zato je uloga VSTV-a i disciplinskih komisija iznimno važna i bitna. Tu moraju biti najkompetentniji ljudi koji imaju profesionalno i životno iskustvo, a prije svega etiku da mogu suditi o nekim stvarima koje nisu primjerene“.

Na pitanje da li takve osobe sjede u VSTV-u Muselimović nije konkretno odgovorio navodeći da je to „teško reći jer nema konkretnih saznanja“.

„Priča se, govori se, a čim se intenzivnije priča onda tu ima dima, a gdje ima dima ima i vatre“, zaključuje na kraju.