Tajni miris ruskog novca: U “Optimu” upumpali 1,77 milijardi maraka

Vlasnici „Optima grupe“ Banjaluka, investitori iz Rusije, za nepune tri godine upumpali su u to preduzeće 1,77 milijardi maraka kroz njegovu dokapitalizaciju. Iako je riječ o najvećoj stranoj investiciji u Republici Srpskoj od njenog postojanja i prilici koju vlast, ali i investitori, ne bi propustili da iskoriste za promociju, sve se odvija pod velom tajne i daleko od očiju javnosti.

Ono što je čudno, a usput i zabrinjavajuće, je da nadležne institucije nisu previše upućene u te transfere niti su im poznate namjere zbog kojih Rusi sve to rade, piše portal CAPITAL.

Podaci iz sudskih registara, u posjedu portala CAPITAL, pokazuju kako je do decembra 2018. godine uplaćeni osnivački kapital „Optima grupe“ iznosio svega 50.000 maraka.

Međutim, tada dolazi do drastičnih promjena u osnivačkom kapitalu, koje prema svemu sudeći traju i danas.

Naime, od 21. decembra 2018. godine do 27. aprila ove godine izvršeno je šest dokapitalizacija u novcu nakon kojih se, od prvobitno uplaćenih 50.000 maraka, došlo do sume od nevjerovatnih 1.777.618.089 KM.

Samo u ovoj godini, u četiri tranše, uplaćeno je preko 900 miliona maraka.

Poređenja radi, a sve u cilju kako bi se stvorila makar približna slika o vrijednosti ulaganja, podsjećamo kako je Republika Srpska svoj „Telekom Srpske“ prodala za 1,26 milijardi maraka, što je već dugo jedna od najvećih stranih investicija.

Federacija BiH je krenula u izgradnju bloka 7 Termoelektrane u Tuzli. Riječ je o najvećem posljeratnom projektu u tom dijelu BiH, a čija je vrijednost 750 miliona evra, što je opet daleko ispod ulaganja u „Optima grupi“.

Inače, prema važećoj zakonskoj regulativi i pravilima, dokapitalizacija se vrši tako što se preko Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Republike Srpske podnosi prijava za upis promjene, odnosno povećanja kapitala.

Tom prilikom se podnosi Odluka o izmjeni odluke o osnivanju koja je notarski dorađena, uz potvrdu banke da je na ime povećanja kapitala uplaćen novac.

Preciznije, Rusi su prilikom svake dokapitalizacije morali priložiti uplatnicu kao dokaz da su uplatili pare, inače ne bi mogli registrovati promjene u osnivačkom kapitalu.

Niko ne zna šta se dešava

I pored toga što se radi o ogromnoj količini novca uloženog u jedno preduzeće, malo ko u Srpskoj ima predstavu šta je krajnji cilj investitora.

Dok u Vladi RS i „Optima grupi“ ignorišu naše upite, odgovori prikupljeni u institucijama pokazuju kako ni drugi nisu previše upoznati. Jedna od tih institucija je i Republički devizni inspektorat.

Napominjemo da je u opisu njihovog posla da obavljaju nadzor deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja, sarađuju sa nadležnim tužilaštvima u slučaju sumnje na krivična djela i drugim nadležnim organima, vode prekršajne postupke i slično.

U ovom slučaju im je mnogo toga, očigledno, promaklo.

„Poštovani, Republički devizni inspektorat nije upoznat sa navodnim transferima“, kratko glasi njihov odgovor.

Skoro identičan odgovor dobijamo i iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH, a koja navodno raspolaže sa podacima o investicijama koje se slijevaju u zemlju.

„Uvijek smo raspoloženi izaći u susret i pružiti sve odgovore na pitanja, ali što se tiče navedenog investitora i dokapitalizacije nemamo nikakve informacije. Srdačan pozdrav“, rekli su nam oni.

Na koja god vrata smo pokucali, a bilo ih je mnogo, konkretnog odgovora nije bilo.

„Prema podacima sa kojima raspolaže Privredna komora Republike Srpske, a koji se zasnivaju na zvaničnim podacima APIF-a, promjene koje navodite nisu vidljive. S obzirom da nemamo takve podatke ne možemo ni komentarisati o čemu se radi“, kazali su privrednici okupljeni u komorski sistem, a u koji bi trebala biti uključena i „Optima“.

Profesor na Ekonomskom fakultetu na Palama Marko Đogo kaže kako je “Optima grupa“ sistemski bitno preduzeće za privredu Republike Srpske te da je dokapitalizacija od 1,7 milijardi KM dobra vijest za privredu, ali da ju treba posmatrati u kontekstu poslovnog modela.

„Tu postoji određena tajnovitost koju bi uprava ove značajne kompanije trebala otkloniti upoznavanjem javnosti Srpske sa svojim rezultatima i planovima“, smatra on.

Povećan devizni platni promet u Srpskoj

Preko koje banke su se odvijali transferi nismo uspjeli da saznamo jer podaci o poslovanju banaka i njihovih klijenata predstavljaju poslovnu tajnu definisanu Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. Banke su obavezne svaki veći priliv, iznad 30 hiljada KM, prijaviti nadležnim institucijama.

Ipak, u odgovoru Agencije, a koji je upravo zbog tajnosti ostao nepotpun, se može naslutiti da su pojedini veliki transferi iz inostranstva registrovani.

„U martu i aprilu tekuće godine zabilježeno je povećanje deviznog platnog prometa banaka Republike Srpske a što je najvećim dijelom posljedica značajnijeg povećanja deviznog platnog prometa ostvarenog kod jedne banke u poslovanju sa jednim klijentom“, kazali su u Agenciji ne otkrivajući više detalja.

Inače, u prvom kvartalu 2021. godine, prema dostavljenim izvještajima, devizni platni promet (bezgotovinski) ostvaren u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosio je ukupno 2,7 milijardi KM.

Od toga se 1,4 milijarde KM odnosilo na priliv sredstava (loro doznake), odnosno plaćanja iz inostranstva, dok se iznos od 1,3 milijarde KM odnosio na odliv sredstava (nostro doznake), odnosno plaćanja prema inostranstvu.

U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske pojašnjavaju kako se nadzor nad radom banaka u oblasti unutrašnjeg i deviznog platnog prometa kontroliše u kontinuitetu, posredno i neposredno.

Prema njihovim riječima, u fokusu su im gotovinske povezane transakcije preko 30 hiljada KM, kao i ostale sumnjive transakcije koje se prijave.

Tvrde kako su banke u skladu sa zakonom bile u obavezi da izvrše višemilionske transakcije o kojima pišemo i da o tome obavijeste nadležne.

Sebe su u ovom slučaju proglasili nenadležnim.

„U nadležnosti Agencije nije da provjerava finansijske transakcije već da kontinuirano vrši nadzor nad radom banaka i drugih finansijskih organizacija kojima je izdala dozvolu za rad, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama“, kazali su u ovoj Agenciji.

Inače, Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH bankama je propisana obaveza da prate poslovne aktivnosti klijenata, uključujući i porijeklo novca koji se koristi u transakcijama.

Ukoliko posumnjaju da se radi o sumnjivim transakcijama kojima se krši zakon dužni su da o tome obavijeste Finansijsko-obavještajno odjeljenje Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Međutim, da li je SIPA „zapratila“ transakcije „Optima grupe“ nismo uspjeli otkriti.

Objašnjenje je da je portparol Agencije dan prije našeg upita (kojeg smo poslali još 8. juna) otišao na godišnji odmor, a da u ovoj instituciji od 760 zaposlenih nema nikog bi mogao da ga zamijeni.

Nakon 20 dana čekanja, ipak su se udostojili da odgovore, ali samo toliko da poruče kako nam bilo kakve podatke ne smiju davati.

Poslovni preporod

Treba napomenuti i to da je „Optima grupa“ u prošloj godini doživjela poslovni preporod.

Nakon deset „sušnih“ godina gdje su u svakoj poslovali negativno i zbirno napravili minus od 1,5 milijardi maraka, u prošloj godini su prijavili prihode od 692 miliona KM i dobit od 65,3 miliona maraka.

U plusu je i sestrinska „Rafinerija nafte Brod“ koja je u prošloj godini prijavila dobit od 71,7 miliona KM, iako dvije godine nije preradila niti jednu litru nafte.

Koliko je teško upratiti šta se u ovim povezanim preduzećima dešava najbolje govori to da su i sami revizori zbunjeni.

Revizorska kuća „Deloitte“ se uzdržala od davanja mišljenja na finansijski izvještaj „Rafinerije“ za 2020. godinu jer nisu mogli da pribave dovoljno dokaza na osnovu kojih bi mogli da formiraju mišljenje.

CAPITAL će narednih dana analizirati finansijske izvještaje “Optima grupe” koji pokazuju da je i pored prikazane dokapitalizacije ova kompanija u izuzetno lošoj situaciji, a njen finansijski status je dobio najnižu ocjenu.

Osnivanje “Optima grupe”

„Optima grupa“ je osnovana u februaru 2008. godine, a osnivač je ruska kompanija “NjeftegazInKor” sa 100 odsto učešća u osnovnom kapitalu preduzeća. Većinski vlasnik “NjeftegazInKora” je „Zarubežnjeft“, rusko državno preduzeće sa sjedištem u Moskvi. “Optima grupa” posluje u sklopu „Nestro“ grupacije zajedno sa „Rafinerijom nafte Brod“, „Rafinerijom ulja Modriča“ i benzinskim pumpama „Nestro petrol“. „Optima grupa“ se bavi veleprodajom naftnih derivata proizvedenih u brodskoj rafineriji i ulja i maziva proizvedenih u Modriči, dok maloprodaju realizuju preko „Nestro petrola“.

Posljednja kontrola 2017.

Zanimljivo je da su inspektori Republičkog deviznog inspektorata posljednju kontrolu “Optima grupe” izvršili 2017. godine, prije nego što se krenulo sa dokapitalizacijama, a kako nam je potvrđeno, tada nije bilo nepravilnosti. Pažnja inspektora je bila usmjerena na sestrinski “Nestro petrol”, koji je u deset godina kontrolisan pet puta. Kontrolama iz 2011. i 2015.godine su utvrđene određene nepravilnosti koje su sankcionisane i gdje su naplaćene kazne u iznosu 17.750 KM a odnosile su se na date avanse i iznošenje novca izvan BiH bez odobrenja resornog ministarstva.