Tadić: Svi predmeti su ključni, neću podleći bilo kakvim pritiscima

Vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordana Tadić kazala je danas obraćajući se članovima Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da su svi predmeti u proceduri te da će svi imati svoj epilog.

Tokom rasprave o Informaciji o radu ovog tijela za prošlu godinu, Tadić je ukazala na činjenicu da su svi predmeti ključni, da ne postoje manje ili više ključni predmeti te da ona neće podleći bilo kakvim pritiscima.

Odbacila je navode da postoji sukob s ministrom sigurnosti Draganom Mektićem, posebno naglašavajući da će razgovarati samo argumentima, najavivši da je odlučna obračunati se s koruptivnim radnjama u svojim redovima pa tako i kada su u pitanju i ta krivična djela.

Nakon što je prije 10 mjeseci preuzela ovu dužnost nastojala je, dodaje, stabilizirati stanje u instituciji. Tada je zatekla 59 tužilaca, 243 zaposlena, a glavni tužilac je bio pod suspenzijom potom i njegov zamjenik, ali radila je i na izgradnji međuljudskih odnosa.

Iznijela je podatak da je od suspendiranog glavnog tužioca Gorana Salihovića naslijedila 100 predmeta ističući da ona ne zna šta je on kome obećavao, ali da će poštovati presumpciju nevinosti te će svoj stav o svemu dati nakon što postupak protiv njega bude okončan.

Neće, kaže Tadić, vršiti pritisak na tužioce jer razumije razloge zbog kojih za neke predmete treba više vremena da budu okončani, dodajući da je to i jedna od stvari koja se Salihoviću stavlja na teret.

Mišljenja je da građani vjeruju Tužilaštvu, te je posebno istaknula da će za svaki predmet postojati epilog zasnovan isključivo na dokazima i onako kako stoji u spisima, ukazujući istovremeno na problem izmjene iskaza svjedoka.

– Oslobađajuća presuda teško pada tužiocima i meni je bilo tako jer sam 22 godine obavljala tu dužnost, ali postoji niz razloga zbog kojih dolazi do toga – pojasnila je.

Upravo to je i bilo jedno od pitanja članova Komisije šta se događa s lažnim iskazima i da li se takvi slučajevi procesuiraju, ali je Tadić naglasila da u nekim predmetima nisu koristili taj mehanizam jer je svaka informacija važna navodeći za primjer procesuiranje ratnih zločina.

– Imala sam primjer gdje je majka dolazila u kabinet i tražila da se ekshumacija u potrazi za njenim sinom izvrši treći put na istom mjestu, iako prethodna dva puta nije bilo rezultata. Upornošću tužioca koji je radio na tom predmetu to je i učinjeno i pronašli smo tu osobu – dodala je.

Stoga, je važno,kaže glavna tužiteljica, ne odustajati od takvih stvari biti uporan jer Tužilaštvu ekshumacije zapravo donose potrebne dokaze za procesuiranje počinitelja ratnih zločina.

Iznijela je podatak da se u BiH još traga za oko 7.000 osoba koje se vode kao nestale nakon rata devedesetih u BiH, a vrši se i revizija 11 kosturnica jer se ponekad dešava da je neka osoba tu, dok se za njom traga po masovnim grobnicama, a to je u BiH, kaže, nažalost, jedinstven primjer.

Kako je zaključila grešaka ne smije biti, odnosno radom Tužilaštva ne smije se dovesti u pitanje stabilnost BiH, dodajući da se mnoga politička previranja prenesu u Tužilaštvo da ih ta institucija rješava što ne bi trebao biti slučaj.

Član Komisije Momčilo Novaković (NDP-PDP) ocijenio je da je vrlo malo procesuiranih slučajeva iz najtežih krivičnih djela poput organiziranog kriminala i korupcije iznoseći podatak da u BiH tri milijarde KM bude izgubljeno upravo kroz ova krivična djela.

Da se u BiH treba ozbiljnije pozabaviti pitanjem vještačenja, upozorio je danas član Komisije Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije – SDA) ističući da je vještak neobično važna karika u lancu prikupljanja dokaza za neko krivično djelo te utvrđivanju istine.

– BiH nedostaje zakon o vještačenju koji će definirati ko može biti vještak, a vjerovatno nam treba i institut za vještačenje – kazao je Džaferović pozivajući Vijeće ministara, Ministarstvo pravde, Visoko sudsko i tužilačko vijeće te Sud i Tužilaštvo da se pozabave ovim pitanjem.

Predložio je da se ovom pitanju da posebna dimenzija što može biti učinjeno i kroz strukturalni dijalog o pravosuđu ili na neki drugi način, najavljujući i mogućnost pokretanja inicijative za donošenje zakona koji će ovo pitanje regulirati.

Član Komisije Željko Komšić (Demokratska fronta – DF) naglasio je da je u radu Tužilaštva BiH važno slijepo se držati zakona ne podlijegati pritiscima ističući da je posao tužilaca težak te da glavni tužitelj ne mora biti popularan.

Članica Komisije Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZBiH) pozvala je one koji sačinjavaju Informaciju o radu Tužilaštva BiH da ubuduće konkretiziraju prijedloge za rješenje problema u svim segmentima u smislu izmjene legislative.

Član Komisije Lazar Prodanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) podsjetio je da posljednje tri informacije o radu Tužilaštva nisu primljene k znanju što ukazuje na ozbiljnu devastaciju ove institucije, dodajući da su rezultati ključna pretpostavka za podršku radu Tužilaštva.

Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2016. godinu primljena je danas k znanju s pet glasova ZA, jednim glasom protiv i dva suzdržana glasa.