Svi indeksi toplih temperaturnih ekstrema u BiH imaju trend rasta
Institucije Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine te Bosne i Hercegovine završile su proceduru usvajanja Trećeg nacionalnog izvještaja BiH i Drugog dvogodišnjeg izvještaja o emisiji gasova s efektom staklene bašte BiH.
Izvještaji su usvojeni u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama i predati Sekretarijatu Konvencije u Bonu.
– Prilikom izrade Trećeg nacionalnog izvještaja BiH i Drugog dvogodišnjeg izvještaja o emisiji gasova s efektom staklene bašte BiH, stručnjaci su došli do podataka da se povećanje temperature vazduha na godišnjem nivou na našim prostorima kreće od 0,4 do 1 stepen C, dok porast temperature tokom vegatacionog perioda (april- septembar) ide i do 1,2, rekla je ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić te naglasila da u analiziranom periodu svi indeksi toplih temperaturnih ekstrema imaju trend rasta, dok su indeksi hladnih temperaturnih ekstrema u padu.
U Trećem nacionalnom izvještaju je konstatovano da je u posljednjih pet godina Bosna i Hercegovina suočena s nekoliko ekstremnih klimatskih i vremenskih pojava koje su prouzrokovale enormnu materijalnu štetu, a direktno su uticali na živote nekoliko stotina hiljada stanovnika, a posebno su istaknuti suša iz 2012. i katastrofalne poplave u 2014., saopćeno je danas iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.
Treći nacionalni izvještaj i Drugi dvogodišnji izvještaj o emisiji gasova s efektom staklene bašte su strateški dokumenti, značajni za održivi razvoj, koji povezuju zaštitu životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena s ključnim elementima socioekonomskog razvoja.
U izvještajima su ažurirane i unaprijeđene informacije u vezi s klimatskim promjenama: inventar gasova koje imaju efekat staklene bašte, mjere za ublažavanje klimatskih promjena, ranjivost na klimatske promjene, preduzeti koraci na adapataciji na klimatske promjene, kao i informacije o javnoj svijesti, obrazovanju, obuci, sistemskom istraživanju, te prenosu tehnologija.
Projekat izrade ovih dokumenata je, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za zaštitu životne sredine (GEF), implementirao Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP).
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, kao kontakt institucija (Focal Point) za Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama, koordinisalo je aktivnosti u okviru institucija u Bosni i Hercegovini.
Na izradi Izvještaja radilo je 48 eskperata, uz aktivno učešće stručanjaka iz resornih ministarstva.
Izrada ovih izvještaja je obaveza koju je Bosna i Hercegovina , kao država potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), preuzela u skladu s Odlukom 17/CP 8 i ostalim relevantnim dokumentima Konvencije. Bosna i Hercegovina preuzela je obavezu da Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama izradi svake četiri, a Izvještaj o gasovima koji imaju efekat staklene bašte svake dvije godine.