Svi govore o milionima za poplavljena područja u BiH, a niko ne zna gdje su

Zima samo što nije došla, a mještani u Donjoj Jablanici još nemaju “krov nad glavom”, dva mjeseca nakon razornih poplava i klizišta.

U ovom južnom dijelu Bosne i Hercegovine, porodica Imamović sa strijepnjom čeka hladnije dane.

Kuću, koju su gradili 40 godina, uspjeli su očistiti od blata i prljavštine, onoliko koliko su mogli.

Dalje, kako kažu, ne mogu krenuti u sanaciju, jer je kaže Ćamila država zakazala kada je riječ o sigurnosti. Ne znaju da li više smiju i mogu tu graditi.

“Ne boravimo u svojoj kući. Potkopane ceste, infrastruktura nije riješena, kanalizacija, voda nam je priključena na šlaufe vani, odroni veliki nam stoje iza kuće. Jučer je bila mala kišica, pa se prevrnuo stubić na kojem je stajala ograda. Na kući sad pucaju zidovi, tlo se još uvijek nije smirilo”, kaže Ćamila Imamović za Radio Slobodna Evropa.

Sa suprugom Ćamilom, ona živi kod sestre u Bijelom Polju kod Mostara.

Svaki dan putuju 40 kilometara do kuće u Donjoj Jablanici, očekujući da im neko pomogne.

“Samo kažu, ‘strpite se’, evo do kada mi više da trpimo”, dodaje Ćamila.

Koliko novca je prikupljeno, ko je uplaćivao za poplavljena područja, ne zna ni bh. entitet Federacija BiH ni kantoni koji su pretpjeli štete tokom oktobarskih poplava.

Općine ‘nemaju sredstava’

U Općini Fojnica u srednjoj Bosni je tokom oktobarskih poplava poginulo troje ljudi.

Načelnik ove općine 50 dana nakon poplava kaže da je Općina uradila koliko je mogla da pomogne stanovništvu. Apeluje na nadležne institucije na svim nivoima da se uključe u saniranje šteta od poplava.

“Nama je potrebna pomoć, alarmantna je situacija i zamolio bih da se pobrinemo za ljude do zime, da im pomognemo da se vrate u svoje domove”, kaže načelnik Sabahudin Klisura.

Dodaje i da Općina nema dovoljno sredstava da sanira poplavljena područja.

“Ja sam javno objavio koliko novca imamo na našem računu i to nama ne može biti da platimo mašineriju koju smo iskoristili da produbimo riječna korita, jer ljude je strah novih kiša”, kaže Klisura.

Dodaje i da je budžet Općine pet miliona maraka (oko dva i po miliona eura), a preliminarni podaci štete u Fojnici prevazilaze 50 miliona maraka (oko 25 miliona eura).

Procjene šteta od poplave još nisu završene. Tu procjenu provode općinske i gradske komisije, neposrednim obilaskom područja.

Sekretar u Općini Jablanica Dženan Mulahasanović kaže kako je Općina do prije pet dana imala 840 hiljada maraka (oko 420 hiljada eura), uglavnom, doniranih sredstava na računu, te da više novca nemaju.

“Mi smo u neugodnoj situaciji, ne možemo preporučiti ljudima da idu niti da ostanu. Mi smo dobili neku preliminarnu procjenu sigurnosti kojom nismo zadovoljni, jer nisu ništa konkretno rekli, niko na terenu još nije označio koja je kuća sigurna, a koja nije”, ističe Mulahasanović.

Prema ranijim podacima, u poplavama i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata u Jablanici, koja je među teže pogođenim lokacijama.

U poplavama i klizištima je poginulo najmanje 27 osoba, od čega najviše u opštini Jablanica – njih 19.

Ukupna šteta nakon poplava i klizišta, koji su pogodili Federaciju BiH početkom oktobra, iznosi 180 miliona maraka (oko 90 miliona eura). Ovo su preliminarni podaci o procjeni šteta koje je sredinom oktobra objavila Federalna uprava civilne zaštite.

‘Kantoni nisu informisani o tokovima novca’

Ko je uplatio i koliko je novca prikupljeno za poplavljena područja, to ne znaju kantoni koji su pretrpjeli ogromne financijske štete tokom poplava. Nemaju informaciju ni koje su sve zemlje pomogle i sa kojim tačno iznosom.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje su bile najveće štete tokom oktobarskih poplava, procijenjena šteta je 123 miliona maraka (oko 61,5 miliona eura).

Iz Vlade ovog kantona su za RSE kazali kako su iz budžeta financijski pomogli gradu Konjicu i Jablanici.

“Gradu Konjicu smo pomogli sa 150 hiljada maraka, Općinu Jablanica sa 50 hiljada maraka. Pa, smo ponovno donijeli jednu odluku gdje smo dali 40 tisuća maraka za sanaciju škola na području Grada Konjica i Jablanice”, kaže za RSE Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNK.

Dodaje i da je za saobraćajnu infrastrukturu Vlada ovog kantona iz budžeta izdvojila tri miliona i 400 hiljade maraka (oko 1,7 miliona eura) kako bi se putna infrastruktura sanirala.

“Pripremili smo izmjene i dopune budžeta za ovu 2024. godinu i u tom budžetu ćemo još dodatno osigurati tri miliona maraka, sredstva koja će biti utrošena za saniranje stradalih područja u našoj županiji”, kaže za RSE Pavlović.

Iz Vlade HNK dodaju kako ih niko nije upoznao o prikupljenim sredstvima.

“Mi putem medija često saznamo da je Vlada Federacije osigurala određena sredstva nekom području na prostoru Federacije BiH, ali opet nemamo informaciju kojem gradu, kojoj općini. Dakle, postoji jedan šum u komunikaciji očigledno po ovom pitanju, tako da više razine vjerojatno smatraju da nemaju potrebu upoznati i našu Vladu što su zapravo, kad su u pitanju finansijska sredstva prikupili, što su sa njima uradili, planiraju uraditi”, kaže Pavlović za RSE.

Ni Vlada Srednjobosanskog kantona nije upoznata o tokovima novca za poplavljena područja.

Premijer tog kantona Tahir Lendo je u razgovoru za RSE kazao da je kanton uplatio po 100 hiljada maraka (oko 50.000 eura) općinama Fojnici, Kreševu i Kiseljaku, te da su raspisali javni tender za pomoć privredi od million i po maraka (oko 750.000 eura).

U Srednjebosanskom kantonu preliminarna procjena štete, koju je objavila Federalna uprava civilne zaštite, je 55,2 miliona maraka (oko 27 miliona eura).

Koliko je novca država dala za poplavljena područja?

Vijeće ministara BiH 17. oktobra iz rezerve budžeta za ovu godinu odobrilo je milion maraka (oko 500.000 eura) općinama koje su pogođene poplavama u BiH.

Jablanici, Konjicu Kiseljaku, Kreševu i Fojnici tada je dodijeljeno po 200 hiljada maraka (oko 100.000 eura).

U istom periodu je Vlada Hrvatske donirala deset miliona eura Vijeću ministara BiH.

No, do danas nema informacija jesu li ta sredstva i raspoređena prema općinama i kako će se ta raspodjela vršiti.

Jedino što je poznato jeste da je novac uplaćen na račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

Za pedeset dana, koliko je prošlo od poplava, iz Vlade Federacije navode da su odobrena određena sredstva iz budžeta za pomoć poplavljenim područjima.

Zamjenik premijera i ministar u Vladi Federacije, Vojin Mijatović je izjavio 20. novembra je da je izdvojeno nešto više od tri miliona maraka (oko milion i po eura) kroz tri projekta.

Tvrdi da to nije dovoljno, ali da se toliko sredstava moglo trenutno raspodijeliti.

Mijatović naglašava kako je prethodna Vlada Federacije “ugasila” Fond za poplave, te da aktuelna Vlada “nema konkretan račun na koji se mogu uplaćivati sredstva”.

“Nemam informaciju niti je Vlada informisana koliko je novca stiglo u BiH za pomoć poplavljenim područjima. Znamo iz medijskih natpisa, nisu nas obavijestili”, kaže Mijatović.

Ranije su za RSE iz Ministarstva financija FBiH odgovorili da iznos doniranih sredstava za pomoć poplavljenim područjima nije uplaćivan na Jedinstveni račun trezora Federacije niti ovo ministarstvo ima podatke o uplata/isplatama sredstava.

Sredstva EU operativna početkom 2025. godine

Što se tiče sredstava koje je sredinom oktobra tokom posjete Donjoj Jablanici najavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen u iznosu od 20 miliona eura, ona će biti operativna početkom 2025 godine.

Plan utroška je podijeljen na tri oblasti – stambeno zbrinjavanje, komunalna infrastruktura i podrška privatnom sektoru.

Pored 20 miliona eura koje je najavila predsjednica Von der Leyen, Bosna i Hercegovina ispunjava uslove za podršku u okviru Evropskog fonda solidarnosti, a domaće vlasti trenutno pripremaju aplikaciju za ovaj Fond.

Iz EU izvora za RSE je potvrđeno da BiH ima rok do 26. decembra da se prijavi za pomoć od Evropskog fonda solidarnosti.

Izvor je istakao da će eksperti iz Slovenije i Hrvatske pomoći timu BiH za apliciranje za sredstva iz Fonda solidarnosti EU.

Vijeće ministara BiH je 7. novembra donijelo Odluku o formiranju Tima za pripremu aplikacije za taj evropski fond.

Članovi tima bi, prema toj odluci, trebali biti predstavnici kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, državnih ministarstava sigurnosti, te financija i trezora, Direkcije za evropske integracije, Vijeća za statistiku BiH, kao i direktori entitetskih uprava civilne zaštite.

Do sada nije poznato u kojoj fazi je postupak aplikacije.