Sve za fotelju: Sudije i tužioci radi napredovanja mijenjali i nacionalnost

Milan Tegeltija je kao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, sa tadašnjom postavom Vijeća, donio niz pogrešnih odluka i zaključaka. Jedan takav je i onaj koji se odnosi na odstupanje od nacionalne zastupljenosti, a koji je usvojen još 2017. godine, piše Žurnal.

U izvještaju sa sjednice 9. marta 2017. godine, objavljen na zvaničnoj web stranici VSTV-a, pronašli smo usvojeni zaključak u kojem se, između ostalog, navodi „da se u pravosudnim institucijama za koje je propisana ustavna odredba kojom se uređuju jednaka prava i zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih sa preko 15 nosilaca pravosudne funkcije prilikom imenovanja može tolerisati odstupanje od utvrđenog nacionalnog balansa do minus dva određene nacionalnosti, a u pravosudnim institucijama koja broje do 15 nosilaca odstupanja su moguća do minus jedan određene nacionalnosti.

Upit za promjenu zaključka

Vijeće u novom sastavu utvrdilo je nelogičnost ovog zaključka, te je predloženo da se on promijeni. Formirat će se ad hoc komisija koja će na jednoj od narednih sjednica predložiti novi zaključak.

Sve je inicirao član Vijeća Davor Martinović, koji nije impresioniran pripremama ovog zaključka iz 2017.: “Kakva je procedura provedena da bi došli do ovakvog zaključka? Doneseni su na prijedlog Milana Tegeltije bez ikakvog obrazloženja. Zašto?“

Istovremeno naglašava da je “diskrecijsko pravo u slučaju nacionalnog disbalansa da se ide u korist struke”.

“Prije svega, trebamo se zalagati za struku, posebno kod osnovnog ulaska u pravosuđe”, dodao je.

Martinovića su podržali predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, te potpredsjednica Sanela Gorušanović-Butigan: „Martinović je sve lijepo kazao, na ostalima je da to podržimo“.

Pravni stručnjaci već odavno upozoravaju na to da bi se prilikom imenovanja trebalo više pažnje usmjeriti na struku.

Pravosuđe treba kvalitetne sudije

Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević naglašava da je on za to da se prednost uvijek daje struci, a ne nacionalnom izjašnjavanju kandidata.

„Pravosuđu iznad svega trebaju kvalitetne sudije, a ne kvalitetni Srbi, Bošnjaci ili Hrvati“, naglašava Blagojević, koji je godinama javno ukazivao na sve pogreške Tegeltije i njegovog Vijeća.

Blagojević navodi da u zaključku iz 2017. nije jasno šta je sadržaj sintagme „nacionalni balans“, odnosno kada se smatra da on postoji.

Milan Blagojević

„Uzmimo da se radi o sudu koji ima 27 sudija. Iz ovako neodređenog pojma VSTV-a „utvrđeni nacionalni balans“ nije jasno koliko u broju od 27 sudija treba biti Bošnjaka, koliko Srba, koliko Hrvata i koliko ostalih, jer samo tako prethodno znamo šta VSTV smatra nacionalnim balansom. Tek nakon toga možemo znati i koliko je to minus dva određene nacionalnosti. Bez toga, tj. sa tako neodređenim sintagmama i pojmovima otvara se prostor za manipulacije i namještanje imenovanja pojedinih sudija, što je porazno po pravosuđe“, navodi sudija Blagojević.

Porazna pojava u pravosuđu

Osim navedenog, na posljednjoj majskoj sjednici bilo je riječi i o kandidatima koji, prilikom apliciranja na druge pravosudne funkcije, mijenjaju nacionalnu strukturu. Nakon kraće rasprave, Vijeće je odlučilo će se ubuduće u pogledu zadovoljenja ustavne odredbe o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u obzir uzimati izjašnjenje koje su kandidati dali prilikom imenovanja na funkcije koje trenutno obnašaju.

„Za kandidate koji ne obnašaju sudačku ili tužiteljsku funkciju, izjašnjenje dato prilikom prve aplikacije na pravosudnu funkciju“, navodi se dalje u usvojenom zaključku.

Iz VSTV-a nam nisu mogli precizirati koliko je sudija i tužilaca koji su promijenili nacionalnost: „Trenutno ne raspolažemo izvještajem vezanim za tematiku koju navodite. Generalno, procentualno se radi o zanemarivom broju kandidata na sudijske i tužilačke pozicije. Izjašnjenje kandidata o njihovoj nacionalnosti predstavlja posebnu kategoriju ličnih podatak koji se javno ne objavljuje”.

Sudija Blagojević smatra da nosioci pravosudnih funkcija koji su mijenjali nacionalnost zaslužuju prezir. Oni time, navodi, iskazuju odstustvo karaktera.

„Mijenjanje svojih mišljenja o ovom pitanju ne zato što su oni u pogledu toga evoluirali već samo zato da bi pošto-poto dobili pravosudnu funkciju“, tvrdi Blagojević.

Od takvih osoba ne može se očekivati, dodao je, nepokolebljivost duha i karaktera, toliko neophodnih za kvalitetno obavljanje pravosudne funkcije.

„Razumijem stoga potrebu za zaključak da se u pogledu zadovoljenja zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u takvim slučajevima uzima u obzir izjašnjenje koje je kandidat dao prilikom imenovanja na funkciju koju trenutno vrši, a za kandidate koji ne vrše sudijsku ili tužilačku funkciju, izjašnjenje dato prilikom njihovog prvog prijavljivanja na pravosudnu poziciju”, tvrdi Blagojević.

Takav zaključak se, dodao je, “može i napadati pozivanjem da to nije propisano zakonom i da se time uskraćuje pravo na slobodu nacionalnog izjašnjavanja koja treba da postoji u svakom trenutku”.

“Da tragedija bude veća, na tu slobodu bi se pozivale upravo osobe koje mijenjaju svoju dlaku (nacionalno opredjeljenje), ali ćud (obilježenu odsustvom karaktera i moralnosti) nikada ne mijenjaju, jer njima sve staje pod kapu”, dodao je.

On smatra da su nosioci pravosudnih funkcija, koji su spremni da mijenjaju nacionalni dres od slučaja do slučaja i da kao takvi još i napreduju u pravosuđu (da stignu i do vrhovnih sudova), govori o poraznom stanju ne samo njih kao individua nego i o katastrofalnom stanju pravosuđa u cjelini, a prije svega VSTV-a.

„Ta izopačenost uma i karaktera se poput pandemije uvukla u pravosuđe, koje boluje od tih rekao bih glavnih bolesti, od kojih se još dugo vremena neće izliječiti“, naglasio je.

Slučaj Dragana Tomaša

Izvor Žurnala navodi da je jedan od sudija koji je mijenjao nacionalnost i Dragan Tomaš iz Brčkog. Prilikom izbora na poziciju šefa gruntovnice Osnovnog suda Brčko on se izjašnjavao kao Srbin, da bi nakon što ga je Pravosudna komisija 2017. predložila za člana VSTV-a postao “ostali”.

Pravosudna komisija je u dva navrata pokušala Tomaša progurati za člana VSTV, iako su iz Vijeća u to vrijeme, radi ravnomjerne nacionalne zastupljenosti izričito tražili sudiju ili tužioca iz reda bošnjačkog naroda. Zbog ovog slučaja reagovali su i međunarodni predstavnici u BiH, tako da je Pravosudna komisija na kraju povukla svoj prijedlog.

Tomaš je, inače, navode izvori Žurnala, blizak predsjedniku Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranku Grčeviću.

Afere sa imenovanjima

Sudija Blagojević ne očekuje od novog VSTV-a da mogu ispraviti sve pogrešne odluke i zaključke ranijeg sastava Vijeća: “Kažem to zato što i u sadašnjem sastavu VSTV-a i dalje sjede određeni pojedinci koji su zloupotrebom svojih ovlašćenja nezakonito omogućili Milanu Tegeltiji da nakon one prve afere Potkivanje i dalje obavlja funkciju predsjednika VSTV-a.“

Nakon afere Potkivanje, Tegeltija je dobio punu podršku Vijeća. Međutim, u prošloj godini pojavio se drugi audio-snimak, u kojem Tegeltija uvjerava bivšu članicu Vijeća da će razraditi taktiku imenovanja njene sestre na poziciju sutkinje u Osnovni sud u Banjoj Luci.

Nakon ove afere, Tegeltija je pod pritiskom sam podnio ostavku na sve funkcije u pravosuđu.

Stari saziv Vijeća je, inače, u nekoliko navrata bio u fokusu javnosti zbog spornih imenovanja, zbog čega su reagovali i predstavnici međunarodne zajednice u BiH. To je ujedno i razlog zbog kojeg su pravni stručnjaci, po odlasku Milana Tegeltije, izjavili da se u pravosuđu ništa epohalno neće promijeniti jer „iza njega ostaju ljudi koje je on instalirao“.

„Pravosuđe treba mnogo ozbiljnije reforme“, naglašavaju pravni stručnjaci.

Sudeći po izjavi potpredsjednice Gorušanović-Butigan, toga su, očito, svjesni i novi članovi Vijeća: “Imamo imenovanja koja su upitna i na nama je da vidimo da li smo dobro postupili”.