Sve je više prijava o korupciji u Sarajevu, Tužilaštvo većinu predmetu još nije obradilo!

Broj prijava o neregularnostima, kao i nezakonitostima podnesenim Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo na čelu s Erduanom Kafedžićem u prošloj godini naglo je porastao. Broj tih prijava iznosio je 919, skoro dvostruko više od prethodne godine kada ih je bilo 518, podaci su iz najnovijeg izvještaja ovog ureda.

Piše: A. DUČIĆ

Ogromni porast prijava svakako ukazuje na povećano povjerenje građana u rad Ureda, odnosno činjenicu da je Ured prepoznat kao tijelo za efikasnu borbu protiv korupcije.

Od ukupnog broja ovih prijava neosnovanih prijava je bilo 242, dok je osnovanih bilo ukupno 677. Dakle velika većina.  Od ukupnog broja osnovanih prijava 515 prijava je nakon izvršene analize i provjera od Ureda dostavljeno drugim organima nadležnim za postupanje po istim, dok je za 162 prijave postupak provjere od strane Ureda još uvijek u toku.

I tu dolazimo do nedavne opaske koju je javno, pohvalivši rad Ureda, iznio američki ambassador Eric Nelson.

-Bez pune podrške Kantonalnog Tužilaštva, ova institucija ne može razviti puni potencijal. Nažalost, nedjelovanje bh. pravosudnih institucija na način da to isprate znači da je premalo rezultata postignuto nakon ovog napornog rada – riječi su ambasadora Nelsona.

Ove riječi nažalost nalaze punu potvrdu u sljedećoj statistici: Tužilaštvu KS ovaj ured podnio je je ukupno 78 izvještaja o krivičnim djelima odnosno o indicijama o počinjenim krivičnom djelima. Od tog broja ovo tužilaštvo je procesuiralo tek 12 predmeta od čega su za osam potvrđeni navodi iz prijave, za jedan djelimično, a za tri nisu nikako. Za čak 66 predmeta Ured nema povratnu informaciju o tome hoćeli rezultati istragom ili čak optužnicom Tužilaštva KS.

Nažalost ni Uprava policije se ne može pohvaliti većom efikasnošću kada je riječ procesuiranje predmete koje je dostavio Ured. Od ukupno 61 prijave, za osam su potvrđeni navodi, za jednu djelimično, za 11 nisu, dok Ured nema povratnu informaciju za čak 48 predmeta.

Predmeti Ureda, treba naglasiti ne idu samo Tužilaštvu i Upravi policije, već i drugim institucijama u zavisnosti od nadležnosti, naprimjer inspekciji, konstrolnim organima preduzeća, ministarstvima, agencijama, VSTV-u i drugima. Najveći broj prijava, nakon postupanja Ureda, proslijeđeno na dalje nadležno postupanje Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove (KUIP) i to 154 prijave.

Vidljivo je da je KUIP u najvećem broju slučajeva (23) izrekao mjeru upozorenja, kao preventivnu mjeru, a potom slijedi upravna mjera – rješenje o otklanjanju nedostataka kao korektivna mjera u 13 slučajeva, te prekršajni nalozi u 15 slučajeva, kao represivna mjera. Iznos izrečenih novčanih kazni po prekršajnim nalozima u 2021. godini iznosi 55.500 KM.

Po vrsti nepravilnosti, najviše prijava u 2021. godini odnosilo se na nepravilnosti u zapošljavanju, ukupno 170. Kada je riječ o kantonalnim institucijama top tri ministarstva koja pokrivaju oblasti gdje je bilo najviše prijava su Ministarstvo komunalne privrede, zdravstva i obrazovanja. Dosta prijava je podneseno i kada je riječ o nepravilnostima u procesu imenovanja, zatim zloupotrebama u javnim nabavkama, krivotvorenju isprava, te zloupotrebe javnih sredstava.

Evidentan je i nagli porast broja zaprimljenih prijava nepravilnosti u oblasti gradnje i prostornog planiranja (55 prijave), koji je u 2021. godini pet puta veći u odnosu na 2020. godinu (10 prijava). Imajući u vidu naprijed navedenu činjenicu, Ured je u fokus svog rada stavio upravo ovu oblast pa je shodno tome inicirao, te uz pomoć Američke ambasade u BiH izradio i objavio edukativno informativni video materijal pod nazivom „Po čijoj mjeri?“, koji je predstavljen javnosti kojoj su prezentirane uočene nepravilnosti u ovoj oblasti.

Vidljiv je i porast broja zaprimljenih prijava koje se ne odnose na institucije Kantona Sarajevo, već na institucije drugih nivoa vlasti u BiH, što ukazuje na činjenicu da Ured, iako nema nadležnost da postupa po ovakvim prijavama, uživa povjerenje građana sa teritorija cijele države BiH, a ne samo Kantona Sarajevo, a koje je prema procjeni Ureda podstaknuto i dolaskom u Ured Erika Larsona, kao savjetnika američke ambasade za borbu protiv korupcije. Ured je u protekloj godini zaprimio i određeni broj prijava iz inostranstva.

Vidljivo je da se najveći broj prijava odnosi na kantonalna javna komunalna preduzeća „Toplane-Sarajevo” d.o.o. Sarajevo i „Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo. Od ukupnog broja zaprimljenih prijava koje se odnose na jedinice lokalne samouprave (128), najveći broj prijava se odnosi na Općinu Centar Sarajevo (34), a potom slijede Općina Ilidža (20) i Grad Sarajevo (19).

Inače, jedan od značajniji predmeta Ureda kada je riječ o uočenom koruptivnom djelovanju, odnosi se na GRAS. Ured došao do saznanja koja opravdano ukazuju na postojanje indicija o eventualno počinjenim krivičnim djelima i mogućim počiniocima istih, te je shodno tome sačinio dvije krivične prijave, kojim je obuhvaćeno 50 osoba, od kojih je jedna dostavljena Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, a druga Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Nakon zaprimanja anonimne prijavu, koja je sadržavala navode o više nepravilnosti iz oblasti zapošljavanja po različitim osnovama i programima, u jednom od kantonalnih javnih komunalnih preduzeća u Kantonu Sarajevo i analize relevantne dokumentacije uočeno je da u konkretnom slučaju postoji sumnja da je Uprava preduzeća tokom 2019. i 2020. godine, suprotno odredbama pozitivno pravnih propisa iz oblasti zapošljavanja, omogućila i odobrila zapošljavanje za ukupno 23 osobe, na koji način im je omogućeno sticanje svih prava iz radnog odnosa.

Ured je Informaciju dostavio na nadležno postupanje Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, zbog postojanja indicija o počinjenju krivičnog djela.