Svaka treća firma u vlasništvu Arapa posluje po zakonima BiH

Po zakonu i na prijavljenim adresama posluje tek 36 od 108 pravnih lica iz arapskih zemalja, utvrdila je istragom Služba za poslove sa strancima BiH. Utvrđeno je i to da veliki broj firmi ima osnivački kapital od 1.000 eura, a da su u BiH vlasnici nekretnina vrijednih i po 350.000 eura.

Također, kako je u intervjuu za RSE kazao direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić postoji sumnja da se u pojedinim slučajevima radi o pranju novca, jer se transakcije ne vrše preko računa.

Svjedoci smo kupovine nekretnina, najave gradnje brojnih stambenih jedinica čiji su investitori upravo iz arapskih zemalja. Koliko je takvih firmi prema vašim saznanjima?

Služba za poslove sa strancima je obuhvatila u ovoj operativnoj kontroli 108 pravnih subjekata, gdje je najviše državljana Kuvajta – 71 pravno lice, Libije 13, UAE – 12, Sirije – deset i Katara – dva pravna lica. Inspektori za strance su vršili operative provjere na terenu da se utvrdi da li navedeni pravni subjekti posluju na prijavljenim adresama, te da li imaju odobrene boravke.

Došli smo do podataka da 36 pravnih subjekata posluje na prijavljenim adresama, posluje u skladu sa zakonom, gdje imaju prijavljenih 20 lica koja imaju regulisan boravak, te da je šest lica u postupku regulisanja odobrenja privremenog boravka. Međutim, ono što je zabrinjavajuće je da 72 pravna subjekta ne posluju na prijavljenoj adresi. Odnosno, utvrđeno je da su neki drugi pravni subjekti na tim adresama, te da su te firme bile tu, poslovale i da se ne zna uopšte šta je s njima.

Došli smo do zaključka da ima dosta fiktivnih firmi. Nakon toga smo zatražili od Općinskog suda u Sarajevu za 108 pravnih lica da nam dostave podatke o posjedovanju nekretnina i došli smo do podataka da 355 ZK izvadaka 51 pravni subjekat je to kupio. To je zabrinjavajuće u svakom smislu.

Služba za poslove sa strancima BiH, je zajedno s drugim nadležnim institucijama provela akciju s ciljem utvrđivanja legalnosti prodaje zemljišta i imovine. Do kakvih ste nalaza došli? Pomenuli ste veoma zabrinjavajuću brojku fiktivnih firmi.

Pa kako nije? Od 108, svega 36 ih posluje po zakonu. Pojedine firme čiji su osnivači strani državljani ovlaste bh. državljane da ih zastupaju, a da se isti uopšte ne pojavljuju u BiH ili dolaze povremeno. Sada, kad državljanin BiH prodaje nekretninu, ne zna uopšte da se radi o pravnom licu koje je strani državljanin. Mi smo pokušali i utvrditi koliki je osnivački kapital u tim firmama koje posjeduju nekretnine. Imamo pravna lica koja posjeduju nekretnine koje su u vrijednosti 500, 600 700 hiljada. Osnivački kapital je dvije hiljade maraka svega, a vrijednost je tolika.

Moramo dovesti u pitanje porijeklo i kretanje novca. Račun miruje, taj osnivački kapital, a pravno lice došlo u posjed nekretnine od 500, 600 hiljada maraka!? Mi ćemo zahtijevati od Poreske uprave da zajedno s nama izlaze na teren. Mi imamo informacije da pojedini stranci duguju za poreze velike količine novca.

U BiH često ljude iz arapskog svijeta doživljavamo kao bogate investitore koji žele napraviti velike stvari, no stanje na terenu je drugačije i zahtjeva sistemski i zajednički pristup svih agencija.

Investicije su potrebne Bosni i Hercegovini i mi ćemo razdvojiti firme koje su ozbiljni investitori i koje rade u skladu sa zakonom, i one fiktivne, koje dolaze ovdje kako bi oprali jedan dio novca i došli do nekretnina koje su u velikoj vrijednosti, bez obzira da li se radi o arapskim državljanima, evropskim ili bilo kome. Imamo mi problema i sa drugima koji ne plaćaju poreze i koji su došli ovdje da operu novac, nisu to samo Arapi.

Mi samo moramo razmišljati u pravcu da se radi samo po zakonu. Evo, imate primjer Kuvajta koji je u BiH investirao preko 80 miliona dolara. Znači, imaju ozbiljne investicije i mi ne trebamo na taj način gledati. Ali moramo spriječiti, sada se radi o 80 posto slučajeva o arapskim državljanima, nelegalno dobijanje nekretnina za vrlo jeftine pare.

S druge strane imamo situaciju da bh. turistički uredi nemaju egzaktne podatke o tome gdje ti ljudi odsjedaju, vidimo da se prevoze kombijima, nemamo podatke ni ko im pruža usluge… Može li to predstavljati i sigurnosni problem?

Kako da ne. Mi imamo svakodnevnu saradnju s Obavještajno-sigurnosnom agencijom. Trenutno imamo evidentirana 162 lica koja predstavljaju prijetnju. Strana lica. Apsolutno i taj segment se mora obraditi.

Postoji li zakonska regulativa na osnovu koje kasnije ti ljudi po osnovu vlasništva nad nekretninama mogu tražiti boravak u BiH?

Zakoni na nivou entiteta i kantona su različiti, ali teško će sa pravnog subjekta na individusalne osobe prelaziti nekretnine. A da će preko nekretnine i pravnog lica moći tražiti boravak, to da sigurno.