Šutnja administracije: Sudovi i tužilaštva polovično odgovaraju na upite o informacijama

Sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili u roku na gotovo polovinu zahtjeva za pristup informacijama i drugačije odgovaraju na zahtjeve organizacija i građana, te vidno manje na upite medija, rečeno je tokom predstavljanja analize o transparentnosti pravosudnih institucija na konferenciji u Sarajevu.

Tek nešto više od polovine sudova i tužilaštava odgovorili su na vrijeme i u potpunosti na zahtjev za slobodan pristup informacijama koje je poslao Transparency International u BiH tokom zajedničkog projekta sa Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), rečeno je tokom predstavljanja “Analize nivoa transparentnosti pravosudnih institucija u BiH”.

Analiza, kao posebno zabrinjavajuću praksu, ističe različito postupanje pravosudnih institucija u odnosu na podnosioca zahtjeva. Dok je na zahtjeve koje je poslao Transparency International samo u jednom slučaju zabilježena “šutnja administracije“ u isto vrijeme su zahtjevi građana ignorisani u više od 30 posto zahtjeva.

Emsad Dizdarević, program menadžer Transparency Internationala u BiH, kazao je da institucije vjerovatno prilikom prijema zahtjeva odlučuju na osnovu profila.

“One računaju da građani sami neće dalje insistirati i tražiti pravnu zaštitu, za razliku od Transparencyja koji ima praksu da pokreće postupke u slučajevima nedostavljanja informacija“, rekao je Dizdarević.

Analiza navodi kako prikupljeni podaci pokazuju da postoji puno prostora za unapređenje prakse proaktivne transparentnosti pravosudnih institucija u BiH, te je u narednom periodu neophodno dodatno raditi na jačanju kapaciteta pravosudnih institucija za njeno unapređenje.

Poseban dio konferencije i izvještaja odnosi se na probleme s kojima se organizacije i mediji suočavaju u komunikaciji s pravosuđem. Novinari BIRN-a BiH su u proteklom periodu testirali koliko je pravosuđe otvoreno prema medijima kroz medijske upite sudovima i tužilaštvima kako bi dobili optužnice ili detalje o nekom slučaju, kazao je Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH.

“U odnosu na ono što su radili Transparency i građani, odnos pravosuđa prema medijima je gori nego prema organizacijama i građanima“, rekao je Mujkić.

Mujkić je dodao kako su u polovini slučajeva novinari naišli na potpuno ignorisane medijskih upita i nerazumijevanje koliko brzo pravosuđe treba da odgovori na medijske upite.

“Problem transparentnosti se ogleda u dvije važne stvari – jedna je problem u izvještavanju javnosti, a drugi je smanjen nivo kontrole rada pravosuđa kroz medije“, kazao je Mujkić.

Na konferenciji su predstavljeni prvi rezultati mjerenja Indeksa transparentnosti sudova i tužilaštava na osnovu metodologije koja je razvijena u projektu “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža civilnog društva – SANCUS”.

Indeks mjeri tri osnovne vrste transparentnosti – reaktivnu, odnosno pravo građana da traže pristup informacijama koje su u posjedu javnih institucija, proaktivnu, odnosno obavezu javnih institucija da proaktivno omoguće što širi pristup informacijama kojima raspolažu. Naprimjer, putem internet stranice te uspostavljanje mehanizama koji građanima garantuju da će država ispuniti svoje obaveze u domenu transparentnosti (putem osiguranja prava na žalbu i sudske zaštite). Analiza je također uzela u obzir i treću vrstu transparentnost pravosudnih institucija – prema medijima.

Otvorenost pravosudnih institucija višestruko je važna zbog jačanja povjerenja građana u javne institucija, ali i radi osiguranja pretpostavki za učešće građana u procesu donošenja odluka, kao i s ciljem uspostavljanja funkcionalnih mehanizama odgovornosti, naglašeno je na konferenciji.

Tokom održavanja panela “Transparentnost pravosuđa u BiH – kako unaprijediti stanje”, učesnici su pokušali identifikovati ključne probleme kao i moguća rješenja za unapređenje.

Glasnogovornik Kantonalnog Tužilaštva u Tuzli, Admir Arnautović, rekao je kako su kroz Udruženje glasnogovornika tužilaštava u BiH učestvovali u izradi brojnih akata i mehanizama kako bi unaprijedili komunikaciju pravosudnih institucija.

“Za mene je najveći problem to da imamo ‘ćutanje administracije’, a to je odsustvo komunikacije. Mislim da su, a to je pokazala analiza, tužilaštva transparentnija u komunikaciji“, rekao je Arnautović.

Novinarka BIRN-a Emina Dizdarević rekla je kako pravosudne institucije prave selekciju koje će informacije objaviti i kako anonimizacija dokumenata može otežati rad novinara.

“Kada dobijemo anonmizirani dokument, čini nam se da je anonimiziran po automatizmu. Takav dokument za naš posao je neupotrebljiv i izgubio je svoj smisao“, rekla je Dizdarević.

Na konferenciji su se okupili predstavnici pravosudnih institucija sa svih nivoa u BiH, međunarodne zajednice i međunarodnih institucija u BiH, organizacije civilnog društva i medija.

Emsad Dizdarević iz Transparency Internationala kazao je kako će u narednom periodu biti predstavljena i internet platforma sa indeksom transparentnosti, gdje će svaka pravosudna institucija biti ocijenjena po nivou transparentnosti.

Konferencija je organizirana uz finansijsku podršku Evropske unije.