Predloženo više zaključaka
Suprotstavljeni stavovi poslanika iz FBiH i RS-a o BHRT-u
Dok većina poslanika iz FBiH uglavnom smatra da sve nadležne institucije moraju pomoći u rješavanju problema Državne televizije i spriječiti gašenje ovog simbola države, poslanici iz RS-a smatraju da probleme treba rješavati menadžment BHRT-a
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je danas Informaciju Upravnog odbora Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine o posljedicama finansijske blokade BHRT-a. Tokom burne rasprave o ovoj tački i suprotstavljenih mišljenja poslanika iz FBiH i iz RS-a o načinu rješavanja ovog problema predloženo je više zaključaka.
S.DEGIRMENDŽIĆ
Poslanik Jasmin Emrić (NES) je kazao da prije svega suosjeća s uposlenicima BHRT-a zbog toga što redovno ne primaju zarađenu platu, a svakodnevno proizvode program. On se osvrnuo i na obraćanje i poziv Samostalnog sindikata Radio televizije Bosne i Hercegovine poslanicima koje su pitali: “Je li vas stid što iz svojih udobnih ministarskih i poslaničkih fotelja tri godine mandata niste prstom mrdnuli da se riješi pitanje finansiranja jedne institucije Bosne i Hercegovine?”
MORALNA OBAVEZA
– To nas javno pitaju uposlenici BHRT-a. Ja želim odgovoriti na ovo javno postavljeno pitanje: Mene je stid što do sada nije riješeno pitanje finansiranja BHRT-a, iako sam ja zastupnik koji nema ama baš nikakve odgovornosti za nastalo stanje i blokadu računa ove medijske kuće. Ja nisam bio niti sam sada dio vladajuće većine SDA-SNSD-HDZ. Ja nisam predlagao članove upravnog odbora i uprave javnog RTV servisa, niti imam odgovornosti za njihov rad. Uvažene kolegice i kolege, zamislite situaciju da mi ne primimo plaću jedan ili više mjeseci. Redovno primamo plaću, a cjelokupna javnost u Bosni i Hercegovini vidi šta i koliko mi radimo. Ja smatram da je prioritet da se ova finansijska situacija BHRT-a rješava, kako bi prije svega zbog moralne obaveze hitno pomogli ovim ljudima koji vrijedno rade svoj posao. Međutim, moram naglasiti da nismo svi odgovorni za ovo stanje javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine. Najveća odgovornost je onih koji su imenovali Upravni odbor, a to je sadašnja vladajuća većina SDA-SNSD-HDZ -kazao je Emrić.
Emrić je pitao Vijeće ministara BiH da li imaju plan i mjere kako riješiti ovu situaciju, a ukazujući na to da neke od tužbi zbog višemilionskih dugovanja koje je BHRT podnio još 2008. godine nisu riješene, javno je postavio pitanje Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine koji je razlog da sud nije riješio ovaj slučaj, te ih pozvao da taj predmet ispitaju i upoznaju s tim Predstavnički dom PSBiH.
Emrić je s ciljem rješavanja problema u BHRT-u predložio i sljedeće zaključke:
– Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zadužuje Ministarstvo pravde BiH da u roku od 30 dana izradi i dostavi u zakonodavni postupak izmjene Zakona o izvršnom postupku BiH na način da se potraživanje za RTV taksu smatra vjerodostojnom ispravom. Predstavnički dom zadužuje Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da u najkraćem roku predloži izmjene Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Heregovine na način da se osigura održivo finansiranje sva tri javna RTV servisa – predložio je poslanik Jasmin Emrić.
Poslanik SDA Adil Osmanović je podsjetio da je Klub poslanika SDA 29. marta ove godine dostavio prijedlog informacije o situaciji i problemima u kojima se nalazi javni medijski servis BHRT, s prijedlogom zaključaka.
Kazao je da je jedan od zaključaka bio da traže od Porezne uprave Federacije BiH da, u suradnji s Vladom FBiH, deblokira račun BHRT-a, što je već urađeno, te je Osmanović pozvao Vijeće ministara BiH da se što prije pozabavi aktuelnom situacijom u vezi s finansiranjem BHRT-a.
– Danas smo svjedoci da se BHRT nalazi u teškoj finansijskoj krizi. BHRT duguje Poreznoj upravi FBiH 19 miliona za doprinose, a RTRS duguje BHRT-u 63 miliona KM od prikupljene takse u RS, koju naplaćuje od 2017. Ako se hitno nešto ne poduzme, moglo bi doći do gašenja BHRT-a. Tražimo da nadležni sud ubrza rješavanje predmeta koji se odnosi na povrat duga od prikupljene RTV takse. Tražimo od Vlade Federacije BiH i Parlamenta FBiH da uskladi svoj Zakon o izvršnom postupku FBiH u dijelu prinudne naplate s istim zakonom u RS-u. Predlažemo Odboru Javnog RTV sistema BiH da izradi novi model naplate RTV takse, kojim bi se na jedinstven način prikupljala RTV taksa na cijelom prostoru BiH – kazao je Osmanović.
Poslanik Nermin Nikšić (SDP) kazao je da je odnos vlasti prema Javnom servisu očit po tome u kakvom je stanju BHRT, te konstatirao: ”Ni mi se nismo iskazali u svom odnosu prema ovim ljudima.”
– Sve što bismo ovdje rekli, ne pomaže tim ljudima ništa, ako se ne riješe pitanja dugovanja. Ovdje je samo jedan zaključak, da tražimo od Vijeća ministara i resornog ministarstva da učini sve da se skine blokada BHRT-a, da se normalizira funkcioniranje i da se osigura naplata dugova koji postoje prema tom Javnom servisu – kazao je Nikšić.
SIMBOL DRŽAVE
Zukan Helez, poslanik SDP-a kazao je da je pri rješavanju problema BHRT-a, kako bi oni trajno bili riješeni treba se pozabaviti sistemskom izmjenom zakona.
– Međutim, sumnjam da će ovo Vijeće ministara išta uraditi. BHRT je jedan od simbola države i nekim ljudima je stalo da ovaj simbol države ugase, to se primijeti svakodnevno i to nije slučaj samo s BHRT-om – kazao je Helez.
Poslanik Damir Arnaut, ukazao je na činjenicu da su materijalna sredstva BHRT-a, esencijalna za brojne stvari i dešavanja u državi, te je između ostalog naveo primjer da Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH koristi stubove ovog javnog servisa za postavljanje svoje opreme, te da bi, primjerice, isključenjem električne energije BHRT-u bilo ugroženo i izdavanje ličnih dokumenata koje vrši ova agencija.
Arnaut je u ime Kluba Naša stranka – Nezavisni blok predložio zaključak da Predstavnički dom PSBiH traži od RTV Federacije BiH da sredstva koja na ime neuplaćenih sredstava od RTV takse duguje RTRS-u u iznosu od oko 15 miliona KM doznači BHRT-u. Na taj način, ocijenio je Arnaut, dijelom bi bio saniran dug RTRS-a prema BHRT-u koji premašuje 60 miliona KM.
On je predložio i zaključak da Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana osigura efikasnu naplatu RTV takse u svim dijelovima BiH, te da osigura isplatu svih dugovanja na ime RTV takse od strane drugih emitera, kao i da dostavi sve informacije o izbjegavanju naplate i isplate dugovanja nadležnim tužilaštvima.
Arnaut je podsjetio da je naplata RTV takse uredno vršena do 2017. godine i da niko nije sporio ni osnov ni nadležnost u tom procesu.
Snježana Bursać-Novaković (SNSD) , burno je reagirala na Arnautov prijedlog, kazavši da Predstavnički dom PSBiH “nema nikakve veze s Federalnom televizijom”. Ocijenila je da su međusobna dugovanja javnih servisa “stvar sudova”.
– U prvom stepenu donesena je presuda u korist RTRS-a i u tom dijelu neću reći ni riječi dok sudovi ne “ispetljaju to” – kazala je ona.
Ipak, Bursać se stavila u odbranu RTRS-a kao “pozitivnog primjera poslovanja” naglasivši da taj javni servis ima oko 600 zaposlenih i da proizvodi program za dva kanala i za portal. Bursać-Novaković su zasmetale i ocjene da je BHRT simbol države, te da bi gašenjem ovog javnog servisa “nastupio medijski mrak”.
– To nije istina, pa imamo entitetske javne servise. Neka se menadžment BHRT-a pozabavi rješavanjem problema – kazala je Bursać-Novaković.
Replicirao joj je poslanik Damir Arnaut, kazavši kako RS ima oko million stanovnika, a tamošnji javni servis ima oko 600 zaposlenih, dok BHRT čiji signal pokriva prostor čitave BiH s oko tri miliona stanovnika ima oko 800 zaposlenih, što je u odnosu na broj onih u RTRS-u znatno manje ukoliko se računa publika kojoj je namijenjen program BHRT-a.
Inače, Arnaut je tokom rasprave o ovoj tački dnevnog reda ukazao na to da u sali nema predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, niti ministra prometa i komunikacija u čijoj je nadležnosti BHRT, te je ocijenio da je i to pokazatelj koliko su zainteresirani da se ovaj problem riješi.