Krivotvorenje isprava
Sumnjive diplome u Kantonu Sarajevo: Krivične prijave, opstrukcije i slučaj “Sakib Pleh”
Sakiba Pleha je Ured za borbu protiv korupcije prijavio zbog osnovane sumnje da je upotrijebio nepostojeću diplomu iz Crne Gore. Ko opstruira proces i šta piše u zakonu?
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo podnio je krivičnu prijavu protiv dugogodišnjeg direktora Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini Sakiba Pleha zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Krivotvorenje isprave”.
Piše: A. DUČIĆ
U Tužilaštvu Kantona Sarajevo potvrđeno nam je da se ovaj predmet nalazi u fazi provjere navoda iz prijave.
Prema obrazloženju iz prijave, Pleh je prijavljen zbog osnova sumnje da je prilikom imovanja za predsjednika školskog odbora Javne ustanove Osnovna škola “Aneks” kao predstavnik Ministarstva obrazovanja, nauku i mlade KS predao odnosno upotrijebio diploma o završenom Pravnom fakultetu u Titogradu (Podgorica, Crna Gora) broj 105679-85 od 8. februara 1986. godine za koju je naknadnim provjerama utvrđeno da nije vjerodostojna.
Naime, Ured je zatražio dokumentaciju od samog Ministarstva koje je dostavilo i spornu ovjerenu diplomu.
-Ured je uputio zamolnicu za provjeru vjerodostojnosti diplome u Ministarstvu prosvjete Crne Gore povodom koje je zaprimljen odgovor u kojem je navedeno da Sakib Pleh nije diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore (pravni sljednik Univerziteta u Titogradu) te da se ne nalazi u evidenciji diplomiranih studenata niti je ikad bio student Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore – kaže se u prijavi.
Sakib Pleh u izjavi za Fokus.ba nije želio komentirati navode iz krivične prijave niti se o tome želio očitovati.
-Ja se po tome neću izjašnjavati. To ide prema Tužilaštvu, onda Tužilaštvo to radi. To već znam.
Obaviješten sam o tome – kazao je Pleh.
Ovo je međutim samo jedna od 19 krivičnih prijava koje je Ured za borbu protiv korupcije uputio Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu zbog postojanja osnova sumnje da su prijavljene osobe iz niza preduzeća i institucija počinile krivično djelo „Krivotvorenje isprave“ iz člana 373. Krivičnog zakona FBiH na način što su prilikom prijema u radni odnos predale odnosno (upotrijebile) diplome, za koje je naknadnim provjerama utvrđeno da nisu vjerodostojne.
S druge strane, kako nam je potvrđeno, ovaj proces ne prolazi bez otpora u pojedinim institucijama. Iz Ureda za borbu protiv korupcije za Fokus.ba su kazali da se u procesu provjere diploma u Kantonu Sarajevo koji se vrši u skladu sa aktom Vlade Kantona Sarajevo, Ured susretao sa različitim oblicima otpora, najčešće pojedinaca, u provođenju ovih aktivnosti.
-Kao jedan značajniji primjer takvog otpora možemo navesti slučaj kada se grupa zaposlenika Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za članove porodica šehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilizirane borce i prognane osobe obratila Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, uputivši zajednički prigovor protiv Fonda i Ureda, zbog dostavljanja njihovih ličnih podataka o školskoj spremi Uredu u svrhu provjere istih. Ured je poslao izjašnjenje Agenciji po ovom prigovoru i do danas nismo primili obavijest o ishodu ovog prigovora. Ovom prilikom još jednom podsjećamo na značaj i svrsishodnost postupka provjere diploma, posebno zbog činjenice da isti nije pokrenut samo u Kantonu Sarajevo, već na teritoriji cijele BiH, što je pokazatelj opće opredijeljenosti za efikasniju borbu protiv korupcije u javnom sektoru, a koju bi prevashodno trebali zagovarati zaposleni u javnom sektoru. Naime, u konkretnom slučaju, javni interes mora imati prevagu nad zaštitom privatnosti zaposlenika u javnom sektoru, jer su isti samim stupanjem u javnu službu pristali da rade u javnom interesu, što im je u konačnici i obaveza, a sve s obzirom na činjenicu da njihove plaće i naknade padaju na teret javnog budžeta, odnosno građana kao poreskih obveznika. Evidentno je i nesporno da se samo transparentnošću mogu otkloniti sve sumnje, nedoumice i nepovjerenje građana u javne institucije, a u čemu će uveliko doprinijeti i ovaj postupak – kazali su iz Ureda za naš portal.
Treba podsjetiti da je inicijativu za pokretanje revizije diploma uposlenih u tijelima uprave, institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama, javnim poduzećima i drugim tijelima pokrenula Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Kada je riječ o segmentu zaštite ličnih podataka na koje se poziva i gore pomenuti Fond, Ombudsmeni BiH su u odgovoru Uredu naveli da je Zakon o zaštiti ličnih podataka u članu 5., stav 1., jasno precizirao da je za obradu podataka potrebna saglasnost nosioca podataka, ali da se lični podaci, u određenim slučajevima, mogu obrađivati i bez saglasnosti nosioca podataka. Tako je članom 6., stav 1., tačka d) navedenog Zakona propisano da kontrolor može obrađivati podatke, bez saglasnosti nosioca podataka, između ostalog i ako je obrada ličnih podatka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu.
Također je navedeno da se ne smije zanemariti činjenica da su u konkretnom slučaju nosioci podataka službenici javnih organa koji se finansiraju iz javnog budžeta i koji momentom stupanja u javnu službu pristaju raditi za javno dobro i u javnom interesu, te da su stoga Ombudsmeni Bosne i Hercegovine stava da javni interes u ovakvim i sličnim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti.