Suljagić: Mi nemamo novca da radimo ono što je naš glavni posao

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je održan sastanak predstavnika Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i predstavnika gradova, kantona i općina na kojem je prezentirano postojeće stanje u Memorijalnom centru nakon čega je potpisan i Memoranduma o razumijevanju i saradnji s kantonima, općinama i gradovima, javlja Anadolu Agency (AA).

Inicijalni poziv koji su potpisali Memorijalni centar Srebrenica-Potočari te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH upućen je polovinom novembra svim kantonima, općinama i gradovima FBiH, a kao rezultat je dogovoren Memorandum o razumijevanju i saradnji.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, izjavio je da Memorijalni centar u ovom trenutku iz državnog budžeta dobija nešto malo preko 500 hiljada maraka.

“To je ono što je dovoljno za plaće, održavanje i komunalije. Mi nemamo novca da radimo ono što je naš glavni posao. Nemamo novca da pokušamo sačuvati lokaciju na kojoj se nalazi Memorijalni centar. Nemamo novca da radimo vlastite istraživačke projekte i ova, da kažem, mini donatorska konferencija je sazvana s tim ciljem. Ono što je meni jednako važno, ako ne čak i važnije nego novac, je da se pokaže da Srebrenica nije samo naša briga. Ona jeste naša briga, naravno, ali nije samo naša briga. Memorijalni centar nije samo naša briga, nego da je riječ o javnom dobru. Ono što mogu reći na temelju odziva je da je danas ovdje nekih 40-tak načelnika, gradonačelnika i predstavnika drugih nivoa vlasti. Stvorila se neka kritična masa koja Memorijalni centar i očuvanje sjećanja na genocid smatra javnim dobrom i spremna je da tome doprinese”, kazao je Suljagić.

Istakao je da je vrlo važno da je riječ o grantu iz budžeta općina i kantona i, kako je rekao, “to nije sadaka koja se dobija jednom godišnje za obilježavanje i pokop, a ideja je da to bude svake godine, a iznos je ograničen – dobrom voljom i mogućnostima”.

“Lokacija je fizički ugrožena. Dakle, ona propada zadnjih 10-15 godina. Curi nam krov. Voljeli bi da se fokusiramo na konzerviranje te lokacije, a za početak da probamo rekonstruisati infrastrukturu jer ne možemo govoriti o izložbama i arhivi ako nam curi krov”, rekao je Suljagić.

Kada Hotić, iz Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, istakla je da je vrlo važno da se pruži podrška radu Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

“Memorijalni centar je urađen da, prije svega, ukop žrtava genocida u Srebrenici, i Memorijalni centar je mjesto koje bilježi vrijeme zločina i genocid. Jednostavno, Memorijalni centar će se truditi da ostane kao dokaz, opomena i svjedok minulih događaja”, kazala je Hotić.

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, je istakao da je vrlo važno da se u budžetima institucija općinskog, kantonalnog i entitetskog nivoa nađe stavka za finansiranje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

“Vi znate da je u državnom budžetu za Memorijalni centar obezbijeđeno 500 hiljada KM, što se pokazlao nedovoljnim i nedopustivo je da Memorijalni centar nema dovoljna finansijska sredstva. Stoga, n ovakav način želimo da jednu značajnu finansijsku podršku damo Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari da mogu pokrenuti svoje projekte i da adekvatno vode posao”, kazao je Osmanović, napominjući da je vrlo važno da se iskaže spremnost da se finansijski podrži Memorijalni centar.

“Ono što mi očekujemo je da na općinskom, kantonalnom i entitetskom nivou postoji stavka u budžetu za finansiranje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari koja će biti u narednih 50-100 godina, i da se zna da je neka općina prisutna u finansiranju tog značajnog projekta”, rekao je Osmanović te objasnio da to više neće biti na dobrovoljnoj osnovi nego će postojati stavka o finansiranju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakla je da je ključno da Srebrenica ne bude poznata samo 11. jula nego da Memorijalni centar Srebrenica-Potočari postane centar kulture sjećanja.

“Važno je da kao predstavnici državnih organa učinimo svi zajedno sa ostalim nivoima vlasti da se ovaj Memorijalni centar pretvori u centar kulture sjećanja i učinimo da žrtve u Srebrenici čiji su ostaci tamo pokopani postanu nešto sto će opominjati i da se nikome i nikada više ne desi Srebrenica. Ovo je posebno potrebno u trenutku kada smo svjesni da je sve više negiranja ratnih zločina i presuda”, rekla je Borovac, te dodala da se samo aktivnim učešćem svih nivoa vlasti može uraditi nešto.

“Zajednički možemo pomoći da poruke iz Srebrenice budu poruke mira i poruke da naši narodi steknu povjerenje, govoreći istinu, i da na ovim prostorima i u cijelom regionu imamo prijateljske odnose”, zaključila je ministrica Borovac.