Sukobi, uvrede i zapaljiva ratna retorika u BiH – a nije izborna godina

Ponovo se usijala politička situacija u našoj zemlji. Nakon postizbornog perioda, koji su karakterisali pregovori o formiranju vlasti i ubjeđivanja stranačkih lidera da ulazimo u period stabilizacije, došlo je do naglog zaoštravanja retorike. Ionako krhka bh. politička scena ponovo je prepuna huškačkih izjava, navodi FTV.

Svađe, uvrede, ratna retorika i pozivanje na ratnu prošlost – a nije izborna godina. Nakon oštrih strelica zbog državne imovine, na red su došli i lični sukobi koji su kulminirali nakon nedavnih izjava Bakira Izetbegovića, te odgovora Milorada Dodika.

“Znate šta sad hoće da urade? Da Bosnom i Hercegovinom vladaju oni koji su genocid napravili, koji ga negiraju, koji ga se ne stide”, rekao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

“Kreten. Kako to može reći? Ja nisam optužen ni za kakav genocid. Ja sam dobio izbore, i to 12 puta zaredom. To što se njemu ne sviđa i što je on ogorčen na svoju poziciju, to je njegova stvar”, komentarisao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

No, tu nije bio kraj. Mnogo bure podigla je i izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirevića prilikom obilježavanja Dana grada Sarajeva.

“Sarajevo je 6. aprila 1945. godine oslobođeno od nacifašizma. Zatim, 5. i 6. aprila 1992. godine počela je opsada Sarajeva. Zlotvori koji su od 1992. do 1996. ubijali djecu Sarajeva, starce, žene, građane i građanke Sarajeva ne razlikuju se suštinski od zlotvora iz Drugog svjetskog rata”, poručio je Bećirević.

“To su katastrofalne izjave koje doprinose zapaljivoj retorici, sukobima, konfliktima, tenzijama i to rade oni koji čine vlast na nivou zajedničkih institucija. Mislim da je to za svaku osudu, ali i poziv da se nađe odgovor za svaku vrstu zapaljive retorike”, kaže predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Komunikolozi kažu da je zapaljiva ratna retorika sveprisutna već duži period, te da se ponavlja u sve kraćim vremenskim razmacima.

“U suštini, recept je veoma jednostavan. Što intenzivnije političke elite šire strah i mržnju to će lakše vladati. Zanemaruje se suština života i problema. Ovo se ne dešava samo Bosni i Hercegovini. Širi se taj radikalniji narativ kako bi se skrenula pažnja s gorućih problema u društvu”, objašnjava komunikolog Mladen Bubonjić.

Dodaje da se na ovaj način političke elite etabliraju kao branioci naroda i nacionalnih interesa, te da je bez obzira na poruke, u pozadini svega isključivo borba za vlast.