Sudska pravda za nekretninu bankara

Općinski sud u Sarajevu je početkom ove godine uknjižio vrijedno zemljište u centru grada na preduzeće bankara Amera Bukvića, iako je to bilo zabranjeno odlukom višeg suda zbog sumnje da su ga njegovi prethodni vlasnici stekli na nezakonit način.

Autor: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Prodaju 14,6 duluma zemljišta na Marijiin Dvoru zabranio je Kantonalni sud u Sarajevu još u septembru 2019. godine. Učinio je to nakon što mu je Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) predočilo dokaze o navodnim zloupotrebama Davera Halilbegovića i Armina Mulahusića, vlasnika preduzeća „Profin-Invest“ na koje je nekretnina bila uknjižena.

Vlasnici „Profin-Investa“ i još 17 drugih privatnika i funkcionera optuženi su u maju ove godine za pronevjeru više od 30 miliona KM kredita i zajmova bankarske grupe „Nova ljubljanska banka“ (NLB) iz Slovenije, nezakonitu trgovinu dionicama i pranje novca. Optužnica je potvrđena i čeka se početak suđenja. Tužilaštvo je na kraju odustalo od optužnice protiv „Profin-Investa“ jer firma više nije imala imovine.

Nakon blokade, nekretnina na Marijin Dvoru je povjerena na čuvanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. Zemljište procijenjeno na najmanje 27,3 miliona KM bi u slučaju osuđujuće presude pripalo Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Međutim, odlukom Općinskog suda ono je u julu oduzeto od Agencije i dodijeljeno Bukvićevoj firmi.

Firma bivšeg direktora BBI banke Amera Bukvića je za dvije godine kupila i preknjižila blokirano zemljište na Marijin Dvoru, dok slovenačka NLB grupa to nije uspjela ni za osam godina (Foto: CIN)

Tužilaštvo i pojedini pravnici smatraju da Općinski sud nije smio zanemariti zabranu i donijeti odluku o promjeni vlasnika. Takvo što je osporio i Vrhovni sud FBiH u drugom, ali gotovo identičnom, predmetu pokušaja preknjižbe blokirane nekretnine.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda FBiH, danas notarka, Vesna Softić kaže da se nije smjela desiti promjena vlasništva na nekretnini: “Jer na koji način se onda zaštititi, na koji način uopšte doći do ostvarenja određenih prava ako se te mjere, koje su javne, poznate i tako dalje, ne poštuju, odnosno ako ih sam sud ne poštuje?”

Pomoćnik direktora za pravne poslove u Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom Benaris Ćosić upozorava da otuđenje nekretnine narušava krivični postupak zbog kojeg je i određena mjera zabrane.

Slovenci pokušavali osam godina, Bukvić završio za dvije

Sporna nekretnina na Marijin Dvoru je bila pod hipotekama NLB i NLB Leasing, članica NLB Grupe iz Ljubljane. Hipoteke su stavljene kao garancija za povrat 43 miliona KM kredita i zajmova koje su odobrili „Profin-Investu“ 2008. i 2009. godine. Krediti su trebali biti iskorišteni za kupovinu i uređenje zemljišta na Marijin Dvoru i izradu planova za izgradnju poslovnog centra NLB, ali je projekat propao a novac uglavom potrošen nenamjenski, navedeno je u optužnici.

Budući da „Profin-Invest“ nije vraćao zajam i kredite, NLB Leasing je pred Općinskom sudom u Sarajevu pokrenuo postupak za naplatu duga prodajom zemljišta. Sud je koncem 2011. donio rješenje o izvršenju hipoteke, ali zemljište nije prodato jer je to kontratužbom blokirao „Profin-Invest“.

Zemljište na Marijin Dvoru je 2008. godine vrijedilo 15,1 miliona KM, a sedam godina kasnije procijenjeno je na 27,3 miliona KM. Danas, prema tvrdnjama stručnjaka, vrijedi znatno više (Foto: CIN)

Sedam godina kasnije za posjed na Marijin Dvoru se zainteresirala “MDC nekretnine“. Ovu firmu osnovao je „MDC“ u većinskom vlasništvu Amera Bukvića, donedavnog direktora „Bosnia Bank International“.

Bukvićeva porodica je isprva stekla suvlasništvo nad 14 stambenih i poslovih objekata koji su bili izgrađeni na parcelama oko zemljišta na Marijin Dvoru. Objekti ukupne površine 525 metara kvadratnih bili su procijenjeni na gotovo dva miliona KM. Ove nekretnine bile su uknjižene na „Propria BH“ i „Profin-Invest”, preduzeća u suvlasništvu porodica Mulahusić i Halilbegović. Koncem 2018. godine oni su bez naknade ustupili polovicu svog udjela u preduzeću „Propria BH“ Bukvićevoj svastiki Dženani Isović. Početkom 2019. Isovićeva je postala i vlasnik pedeset posto udjela u „Profin-Investu”, uz uplaćeni kapital od dvije hiljade KM.

„MDC nekretnine“ i članice NLB Grupe su ujedno postigle i dogovor oko preuzimanja velike parcele od 14,6 duluma zemljišta na Marijin Dvoru, ali je prethodno bilo potrebno razmrsiti međusobne odnose između Slovenaca i „Profin-Investa“.

Bukvićevo preduzeće u januaru 2019. zaključuje ugovore sa članicama NLB Grupe o ustupanju potraživanja od „Profin-Investa“. U trenutku zaključenja ugovora dug sarajevskog preduzeća za podignute kredite je zbog kamata dostigao 75,7 milion KM.

„MDC nekretnine“ se ovim ugovorom obavezala da će obezbijediti da „Profin-Invest“ povuče sve tužbe protiv članica NLB Grupe čime bi postupak prenosa vlasništva bio deblokiran. Sredinom iste godine „Profin-Invest“ je to i uradio.

Iznos koji je Bukvićeva firma platila za otkup potraživanja zaštićen je poslovnom tajnom. Bukvić i direktor „MDC nekretnine“ Edin Sefo nisu željeli govoriti za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Nakon što je Bukvićeva firma postala hipotekarni povjerilac, postupak prenosa vlasništva pred Općinskim sudom kojeg je vodila sutkinja Dženana Škaljić počeo se razvijati znatno brže.

Blokada zbog sumnje u kriminal

Međutim, Tužilaštvo KS je saznalo da Općinski sud pokušava prodati zemljište „Profin-Investa“ te je koncem ljeta 2019. godine zatražilo od Kantonalnog suda u Sarajevu da spriječi promjenu vlasništva nad ovim zemljištem. Sud je ubrzo odlučio da zabrani otuđenje nekretnine. Rješenje je i dalje na snazi i vidljivo je u zemljišnoknjižnom izvatku nekretnine na Marijin Dvoru.

Općinski sud je nakratko zaustavio prodaju. U međuvremenu su se „Profin-Invest“ i „MDC nekretnine“ žalile Vrhovnom sudu FBiH, tražeći da poništi zabranu prodaje. Iako je ovaj sud jedini nadležan da o tome odlučuje, Općinski sud nije čekao njegovu presudu.

Ni advokati “Profin-Investa” nisu čekali presudu Vrhovnog suda FBiH, pa su se izravno obratili sutkinji Kantonalnog suda Saneli Rondić, koja je donijela zabranu. Ona im je ubrzo odgovorila dopisom u kojem je navela da mjera zabrane ne bi trebala zaustaviti postupak koji se vodi pred Općinskim sudom jer tako što ne propisuje Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom FBiH.

Sutkinja Rondić je za CIN rekla da ne želi komentarisati odluke drugih sudova, ali je navela da dopisi ne mogu biti osnov za rješenja u izvršnom postupku već relevantni zakonski propisi.

Ipak, taj dopis sutkinja Općinskog suda Škaljić uzima kao argument i nastavlja postupak koji vodi ka promjeni vlasništva nekretnine.

Direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Vinko Jakić tvrdi da je Općinski sud donio nezakonitu odluku. Jakić objašnjava da je Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine krivičnim djelom iznad drugih propisa koji regulišu postupanje sa oduzetom imovinom. Stoga je bilo potrebno zaustaviti sve druge postupke do okončanja krivičnog, kaže on.

Vođena dopisom kolegice Rondić, sutkinja Škaljić u februaru 2020. otvara javno nadmetanje za prodaju zemljišta na koje se kao jedini ponuđač javlja „MDC nekretnine“. Njihova ponuda iznosila je 9,1 milion KM. Budući da je „MDC nekretnine“ ujedno bila i hipotekarni povjerilac navedenu sumu nije platila već je za ovaj iznos umanjila svoja potraživanja od „Profin-Investa“.

Mjesec kasnije sutkinja Škaljić donosi rješenje da se zemljište na Marijin Dvoru da u posjed firmi „MDC nekretnine”. Nakon što je ova firma platila porez za promet nekretninom, zemljišnoknjižni (ZK) ured ju je upisao kao novog vlasnika zemljišta na Marijin Dvoru.

Općinski sud u Sarajevu o preknjižbi nekretnine nije obavijestio ni Tužilaštvo KS ni Kantonalni sud u Sarajevu koji je zabranio promjenu vlasništva (Foto: CIN)

Preknjižbom zemljišta na Marijin Dvoru te kupovinom udjela u preduzeću “Propria BH” i “Profin-Invest” Bukvić i njegova porodica postali su suvlasnici najmanje 15 hiljada kvadratnih metara građevinskog zemljišta u jednom od najatraktivnijih kvartova Sarajeva. Za njih bi mogli dobiti znatno više od 30 miliona KM jer danas u centru Sarajeva gotovo da nema tako velikih površina za gradnju, objašnjavaju u Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.

Tužilaštvo KS je za upis novog vlasnika u zemljišne knjige saznalo tek nakon što je ono završeno u januaru 2021. godine te je tek tada uputilo žalbu Kantonalnom sudu. Tužilaštvo je upozorilo da je ZK ured preknjižio nekretninu za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelom i unatoč pravomoćnom sudskom rješenju o zabrani otuđenja. Zatražili su poništenje upisa „MDC nekretnine“ u vlasnički list zemljišta na Marijin Dvoru. Odgovor na žalbu još nije stigao.

Predsjednica Općinskog suda Janja Jovanović nije dopustila razgovor novinara CIN-a i sutkinje Škaljić, a potom je odbila i uvid u predmet na temelju kojeg je donijeta preknjižba.

Jusufranići u akciji

Zemljište na Marijin Dvoru ranije je bilo u vlasništvu „Unioninvest izgradnje objekata“, firme kćerke nekada velikog državog preduzeća „Unioninvest“. Njihovi proizvodni pogoni na Marijin Dvoru su uništeni tokom rata, ali je ostalo vrijedno zemljište kojeg su radnici dobili u posjed kada su privatizirali preduzeće.

Ova nekretnina je početkom 2006. godine zapala za oko Ibrahimu Jusufraniću koji je pod pritiskom štrajka radnika upravo bio podnio ostavku na mjesto direktora KJKP GRAS. Jusufranić je, prema iskazu svjedoka, isprva obilazio ogoljene parcele na Marijin Dvoru i raspitivao se kolika je površina zemljišta, čime se kompanija bavi i koliko ima dioničara.

Nedugo zatim je počeo masovno kupovati dionice „Unioninvesta“ koje je knjižio na sina Jasmina, prijatelje i članove familije kako bi prikrio dio vlasništva. Do sredine 2006. godine ova familija je ovladala kompanijom, a ubrzo potom Ibrahim Jusufranić je postao direktor „Unioninvest izgradnje objekata“. On je u međuvremenu umro, a njegov sin i supruga Smiljka su optuženi jer su dionicama ovog preduzeća nezakonito trgovali za gotov novac i mimo berze.

Bivša tehnička sekretarka ovog preduzeća Vasvija Kozić izjavila je pred Tužilaštvom da je nakon preuzimanja kompanije jedina poslovna aktivnost Jusufranića bila prodaja zemljišta na Marijin Dvoru.

U to vrijeme, Jusufranići su saznali da slovenačka NLB Grupa traži lokaciju za izgradnju svojih poslovnih objekata, pa su ovlastili suvlasnika „Profin-Investa“ Armina Mulahusića da u njihovo ime pregovora sa Slovencima. Nekretnina je ispunjavala želje Slovenaca, ali je nisu kupili direktno već su zaključili sporazum o poslovnoj saradnji sa „Unioninvest izgradnjom objekata“ i „Profin-Investom“.

Prema ovom sporazumu, NLB je dala zajam od 33 miliona KM „Profin-Investu“, a potom odobrila još dva kredita od oko deset miliona KM. Sarajevska kompanija je novcem slovenačke bankarske grupe trebala kupiti zemljište od „Unioninvesta“, pripremiti ga za gradnju i platiti izradu projekta. Plan je bio da na ovom zemljištu izgrade dvije višespratnice, a da se kredit vraća prodajom nekretnina.

Da bi obezbijedili svoja ulaganja, Slovenci su u ugovor o poslovnoj saradnji ugradili klauzulu po kojoj su trebali postati većinski vlasnici „Profin-Investa“, no Halilbegović i Mulahusić tražene izmjene nisu nikada upisali u sudski registar preduzeća. NLB je tako ostala bez stvarne kontrole nad novčanim tokovima u „Profin-Investu” i njegovom nepokretnom imovinom na Marijin Dvoru.

Protivno ugovorima o zajmu i kreditima, vlasnici „Profin-Investa“ su uz pomoć nekoliko privatnih kompanija dio novca slovenačke bankarske grupe preusmjerili za kupovinu dionica od Jusufranića te za realizaciju lažnih projekata preko kojih su pronevjerili više miliona KM. Prema navodima iz optužnice, Mulahusić i Halilbegović su ostvarili protivpravnu imovinsku korist od oko 3,4 miliona KM, dok je banka oštećena za najmanje 30 miliona KM.

Novinari CIN-a nisu uspjeli stupiti u kontakt sa Mulahusićem koji je u pritvoru, dok je Halilbegović, prema tvrdnji njegove supruge, u bolnici.

Odluka Vrhovnog suda FBiH

Šest dana prije upisa zemljišta na Marijin Dvoru u vlasništvo preduzeća Amera Bukvića Vrhovni sud FBiH je u drugom, ali vrlo sličnom, slučaju osporio preknjižbu nekretnine na kojoj je bila mjera zabrane. U ovom slučaju se radilo o poslovom prostoru od oko 200 kvadratnih metara na Bjelašnici kojeg je optuženi u krivičnom predmetu kupio 2005. godine. Budući da nije vraćao kredit banci Općinski sud u Sarajevu je deset godina kasnije u ovršnom postupku donio rješenje o prinudnoj prodaji jednom preduzeću i njegovom upisu u zemljišne knjige. Iste godine, Kantonalni sud u Sarajevu je odredio mjeru osiguranja imovinske koristi na ovoj nekretnini. Vrhovni sud FBiH je konstatovao da je optuženi i dalje upisan kao vlasnik poslovnog prostora te da novi vlasnik nije mogao biti upisan u zemljišne knjige.