Sudije Ustavnog suda BiH: U toku su ozbiljni udari, ovo je dramatičan momenat

U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine danas je održana press konferencija na kojoj su se javnosti obratile sudije ove pravosudne institucije. Govorili su o aktuelnim temama, ali i radu ove institucije u proteklom periodu, piše N1.

Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, rekla je da je Ustavni sud prošle godine radio u specifičnim okolnostima, jer je 2022. godine istekao mandat dvojici sudija, te da ove pozicije nisu do danas popunjene, iako je nadležnim tijelima na vrijeme poslana obavijest.

“U međuvremenu je izvršen pritisak na još jednog kolegu koji je otišao u prijevremenu penziju. Na ovaj način je praktično onemogućen rad Ustavnog suda u Velikom vijeću koje čini šest domaćih sudija, a za kvorum je potrebni najmanje pet sudaca. Ovo Vijeće je do sada odlučivalo o 99 posto predmeta”, rekla je Galić.

Neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH

Ona je dodala da se na Plenarnom vijeću donosi vrlo mali broj odluka. Također, pozvala je nadležne da izvrše popunjavanje Ustavnog suda, s obzirom da bi najveće posljedice nedostatka sudija mogli osjetiti građani, jer se najveći broj predmeta odnosi na zahtjeve građana.

“Ove godine 15. marta Venecijanska komisija je usvojila mišljenje i zabrinutost da Ustavni sud ne funkcioniše u punom kapacitetu. To je propust nadležnih”, kazala je ona.

“Ustavni sud BiH uskoro će ponovo razmotriti provedbu presude iz 2016. godine po tužbi koju je podnio hrvatski političar iz te zemlje Božo Ljubić tražeći ocjenu ustavnosti postojećeg izbornog zakona”, još je rekla Galić.

Ona je novinarima u Sarajevu kazala kako je Tužilaštvo BiH tražilo očitovanje Ustavnog suda o provedbi presude kojom je protivnim ustavu proglašen način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Ustavni je sud u sklopu te presude također konstatirao kako je konstitutivnost naroda “natkrovljujuće načelo” kojim se treba voditi pri uspostavi svih tijela vlasti u zemlji što je Ljubiću i političkim strankama s hrvatskim predznakom poslužilo kao osnov za zahtjev da ga se mora poštovati i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH je krivično djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora.

Galić je u petak podsjetila kako se prema posljednjoj analizi Ustavnog suda iz jula 2023. godine presuda u slučaju “Ljubić” vodila kao neprovedena no sada će uslijediti nova procjena i to zbog činjenice da je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt temeljem svojih ovlasti intervenirao u izborni zakon BiH i ustav Federacije BiH i time proveo i odluke koje se mogu vezati uz presudu iz 2016. godine.

Sam Schmidt je nakon toga tvrdio kako je njegovim odlukama iz oktobra 2022. godine presuda u slučaju “Ljubić” provedena no sam Božo Ljubić na stajalištu je kako to nije slučaj jer se izborni zakon mora promijeniti ne samo u dijelu koji se odnosi na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH nego i na izbor članova Predsjedništva BiH.

Napadi na pravosuđe

One koji tvrde drugačije Ljubić je u jednom intervjuu nazvao “neznalicama”.

“Ustavni sud će provesti temeljitu analizu i utvrditi je li ta odluka (u slučaju ‘Ljubić’) izvršena”, kazala je Galić potvrđujući kako je i Tužilaštvo BiH nedavno zatražilo očitovanje Ustavnog suda o tome je li ta odluka provedena.

Dodala je kako će o procjeni Ustavnog suda biti informirao i državno tužilaštvo kao i javnost no istaknula je kako je za sve to potrebno vrijeme.

Potpredsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman kaže da je obaveza bh. institucija poštivanje Ustava i nezavisnosti Ustavnog suda naše zemlje. Konstatovao je da iz zakonodavne i izvršne vlasti dovode u pitanje odluka ovog Suda.

“To se dešava kada se tijelima izvršne i zakonodavne vlasti daju ovlaštenje koja podrazumijevaju kontrolu nad radom ili funkcioniranjem Ustavnog suda, koja atakuju na samostalnost Ustavnog suda”, istaknuo je Ćeman, dodajući da je neprihvatljivo sa stajališta samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda da se Vijeću ministara, odnosno Žalbenom vijeću, daje nadležnost o ocjeni Ustavnog suda.

Helen Keller, potpredsjednica Ustavnog suda BiH, kazala je da napadi na pravosuđe u BiH, čini se, prate trendove u svijetu, te rekla da je udar u BiH ozbiljan.

“Takvi udari dolaze od onih koji žele destabilizovati zemlju”, rekla je navodeći da je RS tražila da tri strana suca odustanu od mandata što bi, prema njenim riječima, značilo da Ustavni sud ne može funkcionisati.

Seada Paravlić, sutkinja Ustavnog suda, izjavila je kako je ovo dramatičan momenat za Ustavni sud BiH.

“Bez Ustavnog suda nema države, Ustavni sud čuva Ustav”, zaključila je Paravlić.