Sudije i tužioci ne trebaju biti medijske zvijezde, nego u tišini raditi svoj posao

Pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH danas su saslušani svjedoci Alena Kurspahić – Nadarević, glavna disciplinska tužiteljica u Uredu disciplinskog tužioca (UDT) i zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza H.Omerović.

U iscrpnom i veoma konkretnom izlaganju ovo dvoje tužilaca UDT-a, upoznali su članove Komisije s djelokrugom rada UDT-a , a odgovarali su i na brojna pitanja koja su im postavili članovi Komisije.

INSPEKCIJSKA OVLAŠTENJA

Kako je to naglasila i Kurspahić-Nadarević UDT-a je jedina pravosudna institucija u BiH koja je spomenuta u afirmativnom smislu u izvještaju Reinharda Priebea o stanju u bh. pravosuđu.

Iz izlaganja Kurspahić-Nadarević i Omerovića Komisija je, a što su njeni članovi i istakli, stekla jasnu sliku da ovom uredu treba kroz izmjene zakonske regulative omogućiti veću samostalnost u radu i utvrditi način na koji bi Ured mogao što efikasnije djelovati, jer trenutno kao organizaciona jedinica Visokog sudskog i tužilačkog nisu u potpunosti samostalni u radu.

Ta na neki način zavisnost od VSTV-a ogleda se prije svega u tome da UDT i VSTV dijele dosta zajedničkih službi, a kada primjerice Ured vodi istrage onda je poznato koji im svjedoci dolaze, koja vještačenja poduzima UDT , a dostupna je i evidencija njihovog kretanja.

Stoga su i glavna disciplinska tužiteljica i njen zamjenik, na pitanja članova Komisije odgovorili potvrdno da bi bilo mnogo bolje da je UDT odvojeno tijelo i da ima veće ovlasti.

-Još od 2016. godine, kad su se počele raditi određene analize i davati preporuke, nezaobilazna tema jesu integritet, odgovornost i disciplinski postupci. Sa većinom preporuka se slažemo, a ona koja je ključna i važna, jako korisna i potrebna, jeste da Ured disciplinskog tužioca bude samostalno tijelo, posebna institucija odvojena od VSTV-a- rekla je Kurspahić Nadarević.

To se posebno odnosi na to što UDT trenutno ne djeluje preventivno, nego represivno i nema inspekcijska ovlaštenja , te postupa tek kada postoje konkretni navodi o konkretnom ponašanju sudije ili tužioca.

Čelnici UDT-a također su naglasili da je zabrinjavajuće da raste broj odbijajućih odluka donesenih u visokoprofilnim predmetima, kao i da je u porastu broj disciplinskih predmeta koji se tiču ponašanja i etike nosilaca pravosudnih funkcija.

OČIGLEDNI PRITISCI

Članove Komisije zanimalo je da li činjenica da VSTV razmatra izvještaj o radu UDT-a, te da li to što Vijeće ocjenjuje tužioce u UDT-u proizvodi pritisak u njihovom radu Kurspahić-Nadarević je rekla da sam izvještaj nije i ne može biti razlog pritisaka, ali da se ona susrela s određenim pritiscima pojedinaca iz VSTV-a.

-Osjetila sam kod svog pretposljednjeg ocjenjivanja, kada sam kada mi je otvoreno rečeno ne radiš svoj posao, nisi postupila po pritužbama koje su joj podnesene”. Imala sam primjedbu da je “u našim rukama moć koju ne kontrolišemo na pravi način”, a pravi način je da se moraju razriješiti određene sudije i tužioce. Imala sam zahtjev da se toj Komisiji dostavi uvid u sve naše pritužbe koje imamo, što komisija i pojedinačni članovi ne mogu zahtjevati, samo vijeće. Spominjao mi se jedan predmet koji je tad bio tekući i rečeno mi je da radimo nezakonite stvari, da se miješamo u istrage i da ćemo vidjeti šta će nam se desiti kada se to završi. Poentiramo mi je jednom: “Tebe ne treba ocjenjivati, neka te Bog ocjenjuje”. To sam napisala u svojim komentarima i dostavila sam ih VSTV-u, ali je izostala reakcija. Ako to nije pritisak, onda ne znam šta je- rekla je Kurspahić-Nadarević, te istakla da se žalila na ocjenu koju joj je dodijelila Komisija,a pokrenula je i upravni spor pred Sudom BiH.

Ovo je bio ujedno i odgovor na pitanje Alme Čolo, članice Komisije o tome da li su se u UDT-a susreli s pritiscima iz VSTV-a .

Zanimljivo je bilo i saznanje za članove Komisije do kojeg su došli nakon što je Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije postavio pitanje o načinu izbora članova prvostepene i drugostepene disciplinske komisije.

Kako su pojasnili čelnici UDT-a, oni uopšte ne budu upoznati s tim ko su članovi komisije sve dok ne bude zakazano ročište, a u konačnici su članovi Komisije došli do zaključka da se članovi disciplinske komisije ne biraju CMS sistemom, nego ih imenuje predsjednik VSTV-a.

Alma Čolo, članica Komisije postavila je pitanje zašto sastav tih komisija, za koje je ustanovljeno da su stalna tijela, ne bi bio javno objavljivan, a današnji svjedoci su ocijenili da oni ne vide prepreke da sastav komisija bude dostupan javnosti,

Istaknula je i kako je rad UDT transparentan, da odgovaraju na upite novinara i pružaju informacije koristeći se službenim kanalima komunikacije, te da se „suzdržavaju davati izjave o postupanju na predmetima i ne učestvuju u medijskim raspravama kao što je to postala praksa osoba iz pravosuđa“.

-Sudije i tužioci ne bi smjeli biti medijske zvijezde, nego bi trebali svoj posao raditi u tišini, predano, profesionalno i učinkovito- ocijenila je Kurspahić -Nadarević.

Istakla je i kako se UDT vrlo često bavi kompleksnim postupcima koji se odnose i na nositelje najviših pravosudnih funkcija, te odbacila primjedbe da se „ne bave krupnim ribama“.

Smatra i kako bi „sudijama i tužiocima trebalo da bude jasno šta je nedozvoljeno ponašanje i šta predstavlja disciplinski prekršaj.

KRŠENJE ETIČKIH KODEKSA

Komisiji su prezentirani i podaci iz godišnjeg izvještaja o radu UDT-a, prema kojem su prošle godine 393 pritužbi podnijele strane u postupku, 138 učesnika u postupku (svjedoci, sudski tumači), 126 pritužbi podnijeli su advokati, 43 su bile anonimne pritužbe, 37 su podnijele treće osobe, njih 26 bilo je po službenoj dužnosti, 23 pritužbe podnio je predsjednik suda ili glavni tužitelj protiv sudaca ili tužitelja, 17 puta to su učinile institucije (ombudsman, NVO), 17 puta sami suci, tužitelji ili sudski suradnici protiv kolega, 15 pritužbi podneseno je po osnovu medijskih navoda, šest pritužbi od strane uposlenika u sudovima i tužiteljstvima, a pet pritužbi podneseno je po službenoj dužnosti iz ostalih izvora (izvještaji i informacije koje dobiju u redovnom radu).

Prema riječima Mirze H. Omerovića, zamjenika disciplinske tužiteljice, više od dvije trećine pritužbi odnosi se na nezadovoljstvo sudskim i tužiteljskim odlukama ili na dužinu trajanja procesa, a kao dodatni razlog navodi i pritužbe na ponašanje i kršenje etičkih kodeksa.

Arnauta su zanimale i pritužbe na ponašanje pravosudnih zvaničnika u sudu i tužiteljstvu i izvan njih ako ono šteti ugledu pravosudnih institucija, a „pogotovo komentarisanja svega i svačega na Facebooku i Instagramu“ te ima li postupaka po tom osnovu.

-Generalni stav UDT-a da je dobar dio javnih istupa ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije izašao iz okvira. Postoji presuda Evropskog suda za ljudska prava – kad govori sudija ili tužilac, govori pravosuđe bez obzira što se ogradi na početku izjave. Prema tim standardima, govor mora biti zasnovan na činjenicama i dokazima, a svjedoci smo da često nije takav slučaj- rekao Omerović.

Rečeno je i kako je samo prošle godine pokrenuto 13 postupaka i to osam protiv sudija i pet protiv tužitelja, koji se odnose na ponašanje na sudu i izvan suda, odnosno tužiteljstva, a koji štete ugledu pravosudne institucije.

Na narednoj sjednici Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu, zakazane za ponedjeljak, 5. oktobra pozvan je advokat Ifet Feraget, a 8. oktobra trebao bi svjedočiti i Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH.

Inače, na više poziva Komisije do sada se još nije odazvala glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kojoj je Komisija ponudila 11 termina da odabere jedan i dođe svjedočiti pred ovim tijelom.