Sudija Nenad Šeleda: Tužilaštvo je najslabija karika u sistemu

Nenad Šeleda, sudija Suda BiH, svjedočio je danas pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH. Sudija Šeleda iza kojeg je četrdesetogodišnje radno iskustvo u pravosudnim institucijama kako u bivšem, tako i ovom sistemu, govorio je o svom viđenju glavnih nedostataka i problema u bh. pravosuđu.

Piše: Semira DEGIRMENDŽIĆ

Šeleda je naveo i da se trenutno pred Sudom BiH čeka zakazivanje glavnog pretresa u jednom predmetu skoro godinu dana, što je po njegovoj ocjeni nedopustivo iako se kao razlozi za to navodi situacija zbog COVID-19.

NEISKUSNI TUŽIOCI

On je naglasio kako je potrebno poboljšati efikasnost rada Suda i intenzitet sudskih postupaka kako bi se ispoštovao princip suđenja u razumnom roku, što je, kako je rekao, pravo zagarantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Sudija Šeleda ukazao je i na potrebu zakonskog ograničavanja tužilačke odluke, jer dosadašnja praksa pokazuje da tužilac može koliko hoće odugovlačiti s donošnjem odluke u nekom predmetu bez da za to snosi bilo kakvu odgovornost.

Na prijedlogu rješenja ovog problema posebno je insistirao član Komisije Branislav Borenović (PDP) koji je kazao da je neophodno zakonom utvrditi vremenska ograničenja u razumnom roku tužiocima za donošenje odluke u predmetima, a sve kako ne bi mogli unedogled izbjegavati da postupe u nekom predmetu.

Odgovarajući na pitanje članice Komisije Alme Čolo (SDA) da li je po njegovoj ocjeni Tužilaštvo BiH efikasno i da li su optužnice koje stižu u Sud BiH iz Državnog tužilaštva kvalitetne, sudija Šeleda je kazao da smatra da je glavni problem u radu Tužilaštva BiH loša organizacija, postupak prikupljanja i izvođenja dokaza i sporo podizanje optužnica, te, kako je istaknuo, izbor mladih i neiskusnih državnih tužilaca.

-Mislim lično da je Tužilaštvo najslabija karika, druga karika je advokatura. Ne bi bilo fer i korektno da se spominju imena, ja ih ne spominjem niti ću, ali možda bi bilo najbolje dovesti sudiju i tužitelja da uzmemo jedan presuđeni predmet i da ga analiziramo i da na konkretnom primjeru pokažemo gdje su greške. Nisam spreman da dalje kritikujem tužilaštvo, ne samo Tužilaštvo BiH, nego bilo koje tužilaštvo, ali je evidentno da su relativno neiskusni. Čast izuzecima. Pri tome moram reći da nisu ni sve sudije dobre i idealne, ima i nas koji smo ovakvi i onakvi. Ima i sudija koji su nečasni – kazao je Šeleda.

O Sudu BiH sudija Šeleda je kazao da je ova pravosudna institucija bolje organizirana, pogotovo, kako je naglasio, kada je riječ o krivičnim referatima i referatima za ratne zločine.

Govoreći o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, sudija Šeleda je ukazao na potrebu formiranja Visokog sudskog i Visokog tužilačkog vijeća, te ukazao na problem različitih odredbi i kriterija kada je riječ o izboru sudija i tužilaca, što je, kako je rekao, potrebno promijeniti u Zakonu o VSTV-u.

NEKI SU TRAŽILI DA BUDEM UBIJEN

Zukan Helez (SDP) uz konstataciju da podaci pokazuju da je BiH druga država u Evropi po korupciji i kriminalu, pitao je sudiju Šeledu gdje on vidi rješenje i ko je najodgovorniji za to. Sudija Šeleda je kazao da rad Suda BiH zavisi od rada Tužilaštva BiH.

-Da bi sud sudio treba doći optužni akt, znači Sud radi ono što mu Tužilaštvo dostavi. Nedopustivo je da neki predmet u Tužilaštvu stoji koliko god hoćete da stoji ali nije do Suda nego do Tužilaštva, koji pokreću postupak da bi Sud sudio – odgovorio je Šeleda.

Tokom rasprave sudija Šeleda je govoreći o kompleksnosti pravosudnog sistema spomenuo da prije i poslije donošenja presude “valja zaspati i prohodati ovim gradom”.

Na ove opaske član Komisije Zukan Helez, pitao je sudiju Šeledu „je li Vas strah“, na što je sudija odgovorio:

-Ja znam i Ćelu i Cacu i „macu“ i svi su moji „pacijenti“ bili. Samo Vam želim reći sa čim sam se susretao. Neki su tražili i da budem ubijen zato što sam sudija – kazao je Šeleda, ne obrazlažući detaljnije ove riječi.

U izjavi za Fokus po okončanju svjedočenja sudija Šeleda je odgovorio na naš upit na što je mislio kada je govorio o situacijama zbog kojih ga je Helez pitao “da li ga je strah”.

-Ja nemam strah i ne bojim se, nemam ni policijsku pratnju, nikad je nisam imao, jer to ne želim. I ja hodam mojim gradom slobodno i normalno i to je tako. Ali vidite, ja sam imao situacija i neću da govorim o o konkretnim predmetima jer sam imao različitih problema u karijeri kao sudija, od psovanja majke i od različitih situacija i kombinacija, ali sam sve izdurao i prošao i kažem vam ne bojim se – naglasio je sudija Šeleda.

Kao jedan od problema s kojim se susreće u svom radu sudija Šeleda ukazao je na problem zamjene advokata po službenoj dužnosti, a nakon što osumnjičeni ili optuženi već odabere pravnog zastupnika.

On je kazao da postoji sumnja da optuženom ili osumnjičenom nakon što je već odabrao pravnog zastupnika po službenoj dužnosti u njegovoj kasnijoj komunikaciji s ili drugim osuđenicima ili optuženicima, a možda čak i sa službenim licima neko sugeriše da promijeni advokata. Sudija Šeleda kazao je da on ne pristaje na takvu praksu, ali da je evidentno da se u ulozi branitelja po službenoj dužnosti pojavljuju ista imena, odnosno isti advokati.

Članovi Komisije ovaj problem su prepoznali kao sumnju na korupciju u oblasti odabira advokata po službenoj dužnosti.

S tim u vezi, na prijedlog Branislava Borenovića članovi Komisije usvojili su zaključak kojim od Vijeća ministara BiH, te drugih nadležnih institucija traže spisak advokata po službenoj dužnosti, sa njihovim primanjima koja su ostvarili po tom osnovu u periodu od 2015. do 2020. godine, uključujući i tačne podatke o visini primanja kada su prisustvovali suđenju i visini primanja u slučaju kada je odgođeno ročište.

Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije kazao je da će se Komisija pozabaviti ovim problemom.

-Sudija Šeleda je definitivno ukazao da postoje indicije o koruptivnom djelovanju kada je u pitanju odabir, odnosno određivanje advokata po službenoj dužnosti što je samo po sebi zabrinjavajuće. Međutim ono što je jako bitno da je prvi put otvoreno ovo pitanje o čemu su istraživački novinari opsežno izvještavali. I to je nešto što samo po sebi predstavlja problem i nešto što će se definitivno naći u izvještaju Komisije i nešto na čemu ćemo insistirati i na idućim sjednicama da dobijemo dodatne informacije i dodatne odgovore o ovom kako ga je sam sudija Šeleda nazvao problem – istakao je Arnaut.

Tokom rasprave na sjednici sudija Šeleda, ali i članovi Komisije više puta su spomenuli “načelo materijalne istine”princip koji je u nekadašnjem sistemu postojao u zakonu, ali ga u današnjem zakonodavstvu koje je pretrpjelo izmjene nema.

Naime, nekada su sud i sudije bez obzira na tužilaštvo i odbranu u predmetima provodili dokaze da bi utvrdili materijalnu istinu, a toga danas nema. Faktički to znači da je po aktuelnom sistemu sudija nezavisni arbitar činjenica, a nekada je bio aktivni učesnik sudskog postupka.

Na upit Fokusa treba li to načelo vratiti i da li bi se njime postigla veća pravda kod donošenja sudskih odluka, odnosno da li bi one bile kvalitetnije sudija Šeleda je kazao da bi svakako trebalo izvršiti određene izmjene i dopune zakona.

Komisija je danas usvojila zaključak kojim se od Tužilaštva BiH traži tačan broj podignutih optužnica, poredanih tabelarno po mjesecima, u proteklih pet godina.

Ovaj zaključak usvojen na prijedlog predsjedavajućeg Arnauta proizašao je iz kako je rečeno medijskih navoda da se broj optužnica u Državnom tužilaštvu godinama poveća tek u decembru.

Komisija se želi uvjeriti hoće li podaci koje očekuje da će dobiti dokazati ili opovrgnuti ove tvrdnje.

Podsjećamo, Komisija je danas ustanovila i da je Josip Grubeša, ministar pravde BiH, a nakon što se odbio pojaviti dva puta pred ovim tijelom iako je oba puta najavio svoj dolazak, odbio saradnju s Komisijom. S tim u vezi, a o čemu je Fokus već pisao usvojen je prijedlog Zlatana Begića (DF) člana Komisije da se pokrene inicijativa za smjenu ministra Grubeše.