Sudija iz RS-a povlači se iz Ustavnog suda BiH, reagovao Bećirović: Udar na temelje Dejtona

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić tvrdi da ga je sudija Ustavnog suda BiH iz entiteta Republika Srpska Zlatko Knežević obavijestio da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju.

-Knežević je našao najbolji način da ispoštuje odluku Narodne skupštine, a da sačuva dignitet sudijske funkcije – rekao je Stevandić za Srnu.

Knežević, jedini sudija iz RS-a u Ustavnom sudu BiH, je za Radio Slobodna Evropa potvrdio da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju te da očekuje da ta procedura bude završena do kraja godine.

-Za nekoliko mjeseci ispunjavam uslove za prijevremenu penziju – rekao je Knežević.

Ustavni sud treba odlučiti o zahtjevu. Predsjednica Suda Valerija Galić nije bila dostupna za komentar nakon informacije o zahtjevu suca Kneževića.

U aprilu 2023. o povlačenju suca Kneževića raspravljalo se i u Narodnoj skupštini entiteta RS kada su usvojeni zaključci kojima se između ostalog osporava rad tog suda, poziva na potpuno nepoštovanje njegovih konačnih i obavezujućih odluka te poziva na blokadu rada i ostavku sudije Kneževića.

Nije poznato je li odluka suca Kneževića uslijedila zbog zaključaka NSRS-a ili iz nekih drugih razloga. Iz Ustavnog suda su ranije rekli da je Knežević bio “opravdanom bolovanju” u proteklom periodu.

Bećirović: Udar na temelje Dejtonskog sporazuma

Nakon ove vijesti, oglasio se i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, navodeći kako pozivanje sudija Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke predstavlja jedan od najopasnijih antidejtonskih poteza.

-Pozivanje sudija Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke u Ustavnom sudu BiH predstavlja jedan od najopasnijih antidejtonskih poteza od 1995. godine do danas. To je reinkarnacija politike ratnog zločinca Radovana Karadžića i udar na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Zato pozivam zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma da hitno reagiraju i najoštrije sankcioniraju rušitelje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine – navodi Bećirović.

Bećirović, istovremeno, poziva visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da počne štititi Dejtonski mirovni sporazum i sankcionira odgovorne za ove antidejtonske poteze.

-Dovođenje u pitanje funkcionalnosti najznačajnijih državnih sudskih organa otvara put ka anarhiji i razgradnji ustavnog poretka. Vrijeme je da se Milorad Dodik i njegovi sljedbenici zaustave prije nego što bude kasno za očuvanje mira i sigurnosti u zemlji i regiji – ističe član Predsjedništva BiH.

Bećirović podsjeća kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine osnovan 1964, dok bh. entitet RS kao administrativno-teritorijalna jedinica u državi Bosni i Hercegovini postoji tek od 21. novembra 1995. godine.

-Dakle, Ustavni sud BiH je stariji 31 godinu od manjeg bh. entiteta. Ustavni sud BiH nije ‘okupacioni sud’, kako to neutemeljeno tvrdi predsjednik bh. entiteta RS, već legalni sudski organ države Bosne i Hercegovine koji je puno stariji od administrativno-teritorijalne jedinice RS – precizira Bećirović.

Imajući u vidu najnovije opasne antidejtonske poteze rukovodstva bh. entiteta RS, Bećirović kao član Predsjedništva BiH, poziva zemlje EU da hitno razmotre set dodatnih sankcija protiv političkog rukovodstva bosanskohercegovačkog entiteta RS i predstavnika političkih subjekata koji neodgovornim djelovanjem ugrožavaju nezavisnost, teritorijalni integritet, suverenitet i međunarodnopravni subjektivitet države Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju iz Bećirovićevog kabineta.

Nema blokade Suda

Povlačenje trenutno jedinog suca iz RS-a u Ustavnom sudu BiH neće dovesti do blokade Suda, ali može dodatno dodatno zakomplicirati proces odlučivanja, objasnio je za RSE ranije stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović.

Ustavni sud BiH nadležan je da odlučuje o sporovima između dva entiteta, BIH i entiteta, te sporovima između institucija BiH, kao i za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.

Sporove mogu pokrenuti članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, članovi rukovodstva Parlamentarne skupštine BiH, kao i određeni broj zastupnika u državnom i entitetskim parlamentima.

Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti. Pozicioniran je kao samostalna i neovisna vlast, koja djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.

Ustavni sud BIH se sastoji od devet sudaca, od čega četiri bira Parlament Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, a troje međunarodnih predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

Ova pravosudna institucija gotovo šest mjeseci radi s ukupno sedam članova, nakon što su dva suca otišla u penziju. Jedan od njih je Miodrag Simović, sudac kojeg je izabrala Republika Srpska, a koji je u penziji od novembra 2022. godine.

Zbog toga je Knežević, koji je sad podnio zahtjev za prijevremenu penziju, ostao jedini sudac iz tog bh. entiteta u Ustavnom sudu.