Katarina Ponjavić
Studentica iz BiH patentirala uređaj za zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada
Glavna prednost ovog uređaja, za kojeg je studentica Stomatološkog fakulteta UNSA Katarina Ponjavić dobila međunarodni patent, je to što će uređaj omogućiti da najmanja količina medicinskog infektivnog otpada bude adekvatno zbrinuta na mjestu nastanka bez prethodnog razvrstavanja
Sigurno odlaganje medicinskog infektivnog otpada problem je s kojim se suočava cijeli svijet, a njegove posljedice došle su do izražaja naročito u vrijeme pandemije koronavirusa, kada je došlo do značajnog povećanja količine takvog otpada na globalnom nivou.
Rješenje ovog problema pronašla je inovatorica iz Bosne i Hercegovine Katarina Ponjavić, koja je dobila međunarodnu patentnu zaštitu za pametni uređaj i postupak za sigurno zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada.
Riječ je o patentu koji je dobio najbolje ocjene po pitanju uslova patentabilnosti budući da su svi patentni zahtjevi proglašeni novim, inventivnim i industrijski primjenjivim. Ovo je rijetkost, ne samo u BiH i regiji nego i na svjetskom nivou.
Prednosti ovog uređaja za kojeg je Ponjavić dobila patent su njegove dimenzije (manji je u odnosu na druge na tržištu), brže se obrađuje količina nastalog otpada, svojevrsna je baza podataka o količini medicinskog infektivnog otpada i eliminisat će značajan dio postojećih ekonomskih troškova koji sada postoje (razvrstavanje, skladištenje, transport i odlaganje otpada).
Neškodljiv i sterilan otpad siguran za odlaganje
Mlada inovatorica iz Žepča studentica je šeste godine Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
“Upravo sam dobila potvrdu Evropskog patentnog ureda u Minhenu da imam međunarodni patent. Riječ je o pametnom uređaju za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. To je uređaj koji bi trebao riješiti sve probleme u ovoj domeni, vezane za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada”, kazala je Ponjavić.
Pojasnila je kako je ideja o uređaju nastala iz potrebe da se unaprijedi sistem za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada ne samo u BiH, nego na međunarodnom nivou zato što postoje veliki problemi u procesu zbrinjavanja i na kraju taj otpad obično ne bude adekvatno zbrinut nego ostaje u okolišu (vodama, deponijama…) što stvara velike probleme i postaje potencijalni izvor zaraze.
“Jedna od situacija koje najbolje svjedoče tome jeste i koronavirus. Tokom COVID-19 se količina ove vrste otpada povećala za više od 50 posto gotovo u svim zemljama širom svijeta, posebno u Kini gdje se produkcija ove vrste otpada povećala za više od 600 posto”, rekla je Ponjavić.
Zbrinjavanje na mjestu nastanka
Podsjetila je kako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ukazuje na problem zbrinjavanja ove vrste otpada, što pokazuje koliko je to neophodno ne samo radi zdravlja čovječanstva i opće populacije nego i zaštite okoliša.
“Ideal u zbrinjavanju medicinskog infektivnog otpada je da se takav otpad zbrinjava na mjestu nastanka i odmah pretvara u komunalni inertni otpad – otpad koji nije škodljiv, koji je dezinficiran i kao takav se može odlagati u običnim komunalnim kontejnerima”, rekla je Ponjavić.
Istakla je kako će ovaj uređaj riješiti probleme koji se tiču skupljanja, skladištenja, razvrstavanja i transporta otpada.
Podsjetila je kako sada na tržištu postoje veliki uređaji koji se pokreću tek nakon što se skupi određena količina otpada.
“Ovaj uređaj će biti manjeg kapaciteta. Zamišljeno je da više uređaja bude, recimo, na jednom odjelu bolnice. Samim tim će biti jeftiniji u smislu cjenovne pristupačnosti”, rekla je Ponjavić koja je dodala i kako zdravlje ipak treba biti prioritet.
Bez podataka o količini otpada
Pored toga, navela je da u BiH ne postoje precizni podaci o količinama medicinskog infektivnog otpada.
“Na ovom smart uređaju, vi ćete imati tačnu količinu otpada koji je zbrinut, tako da ne bi trebalo biti apsolutno nikakvih problema u kontroli samog procesa od infektivnog otpada do komunalnog inertnog otpada”, rekla je Ponjavić.
Istakla je kako je riječ o uređaju koji će potpuno zbrinjavati sve vrste medicinskog infektivnog otpada bez procesa razvrstavanja s obzirom na porijeklo materijala od kojeg se otpad sastoji.
U budućnosti namjerava raditi na proširenju ovog projekta, odnosno pogonu koji će služiti za reciklažu novonastalog sterilnog, usitnjenog, komunalnog otpada, prvobitno plastike, jer je medicinski infektivni otpad uglavnom plastika, kako bi se dobila nova sirovina.
Naglasila je da međunarodni patent, kojeg je ona dobila, znači da niko na svijetu ne može proizvoditi ovaj uređaj niti sličan uređaj bez njenog dopuštenja, što za potencijalne investitore znači da bi imali monopol na tržištu.
Uređaj je prvenstveno namijenjen najvećim proizvođačima medicinskog infektivnog otpada zdravstvenim ustanovama (ordinacije, poliklinike, klinike, bolnice…), ali postoji mogućnost i široke upotrebe u vremenima poput pandemije, gdje se uređaj može postaviti na ulazima u javne ustanove, trgovine…
Ponjavić je dodala da će kapaciteti i veličina uređaja biti potpuno prilagođeni krajnjim kupcima prema njihovim potrebama.
Patent na svjetskom nivou
Adi Krdžalić, ovlašteni patentni zastupnik ispred Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, koji se bavi zaštitom pronalazaka, patenata i generalno zaštitom intelektualnog vlasništva o pomenutom patentu i izumu govorio je za Anadolu Agency (AA).
“Za našu javnost bit će interesantna informacija da smo prije nekoliko dana dobili izvještaj Evropskog patentnog ureda (EPO) Minhen, koja je najrespektabilnija i jedina ovlaštena institucija na svjetskom nivou za ispitivanje patenta pronalazaka. Ovdje nije riječ o bilo kakvom nagradnom natječaju, konkursu, nagradi za koju je inovatorica uspjela izraditi neki prototip. Ovdje je riječ o najsofisticiranijim patentnim pronalascima na nivou svijeta. Katarina Ponjavić je uspjela da dobije patent na svjetskom nivou i to bez prigovora. Stručni ured EPO Minhen nije imao gotovo nikakve prigovore na ovaj pronalazak”, rekao je Krdžalić.
Dodao je kako je EPO potvrdio da je ovaj pronalazak nov na svjetskom nivou i ne postoji nijedan identičan ni sličan uređaj koji se bavi zbrinjavanjem infektivnog i medicinskog otpada na međunarodnom nivou.
“U poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, ovo je peti ili šesti odobreni patent”, rekao je Krdžalić.