Strömquist: Većina od 14 ključnih prioriteta koje je postavila EU mogu biti ispunjeni brzo

Švedska preuzima predsjedavanje Vijećem Evropske unije u vrijeme historijskih izazova, što znači da brojne od prioriteta na kojima će raditi nismo postavili sami, nego realnost koja nas okružuje, kazala je ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist govoreći u intervjuu za Fenu povodom šestomjesečnog švedskog predsjedavanja Vijećem EU.

Na početku razgovora kazala je da je od početka bilo jasno da će kontinuirana podrška EU Ukrajini odrediti švedsko predsjedavanje. Nije riječ samo o moralnoj obavezi nego o preduvjetu za dugoročni mir u Evropi jer će ishod ovog rata odrediti budućnost Evrope.

– Suočit ćemo se s mnogim drugim izazovima koji su nastali kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu, kao što su migracijska i energetska kriza, problemi s globalnim lancem snabdijevanja kao i rastućnom inflacijom, kamatama, te cijenama električne energije i namirnica – dodala je Strömquist.

Napominje da su ti izazovi samo nastavak onih s kojima smo je svijet bio suočen prije rata, što su klimatske promjene i pandemija koronavirusa koja još uvijek nije u potpunosti okončana. Paralelno s tim obavezama, ambicija Švedske je da nastavi rad na EU agendi s ciljem stvaranja zelenije, sigurnije i slobodnije Evrope.

Stoga će se predsjedavanje Švedske fokusirati na četiri prioriteta: sigurnost i jedinstvo, konkurentnost, zelena i energetska tranzicija te demokratske vrijednosti i vladavina prava.

Na prvom mjestu su sigurnost i jedinstvo kako bi se osigurala kontinuirana finansijska i vojna podrška Ukrajini i kretalo ka snažnijoj evropskoj sigurnosnoj i vojnoj politici zajedno s partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, kao i intenzivniju borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala.

– Na drugom mjestu je otpornost i konkurentnost. Odgovor na kratkoročne posljedice rata u Ukrajini mora biti propraćen naporima koji će omogućiti dugoročni ekonomski rast u Evropi – smatra Strömquist.

Taj proces uključuje osnaživanje jedinstvenog tržišta EU, suprotstavljanje protekcionizmu, kao i promoviranje otvorenih tržišta koja su bazirana na slobodnoj konkurenciji, privatnim investicijama i uspješnim procesima digitalizacije.

Na trećem mjestu je napredak kao i zelena i energetska tranzicija, a u toj oblasti potrebno je osigurati nezavisnost Evrope od fosilnih goriva što će biti ključno za energetsku sigurnost.

– Švedsko predsjedavanje će se pozabaviti visokim cijenama električne energije i dugoročnom reformom tržišta električne energije. Također ćemo raditi na tome da Evropa bude primjer i kombinira brzu zelenu tranziciju s potaknutim inovacijama i konkurentnošću – dodala je ambasadorica.

Globalna i vanjskopolitička dimenzija klimatskih promjena, uključujući sigurnosne implikacije klimatskih promjena, bit će od iznimne važnosti za švedsko predsjedavanje, kaže, kao i kontinuirano nastojanje da se unaprijedi klimatska diplomatija EU.

Globalni klimatski izazovi zahtijevaju globalni odgovor i Evropa mora biti predvodnica u tom procesu, smatra Strömquist te dodaje da evropski koraci ka nezavisnosti od fosilnih goriva nisu neophodni isključivo zbog zelene tranzicije, već i radi sigurnosti.

– Evropske kompanije koje nude zelena rješenja u stanju su dodatno podstaknuti prelaze na zelene izvore energije na globalnom nivou. Ovaj proces će zahtijevati velike investicije koje najbolje ideje i inovacije mogu pretvoriti u funkcionalna rješenja – istaknula je.

EU će u svoj rad uključiti i zemlje zapadnog Balkana. Veliki paket energetske pomoći za ovu regiju već je najavljen i očekuje se njegova implementacija, a Švedska će također nastaviti sa asistencijom i na bilateralnom nivou.

Stoga je švedska ambasadorica izrazila nadu će BiH uz njihovu podršku nastaviti povećavati napore u smanjenju emisija, te da će raditi na nalaženju načina za poboljšanje kvaliteta zraka, otklanjanju čvrstog otpada, kao i boljem tretmanu otpadnih voda.

Neki važni koraci u tom pravcu već su bili načinjeni uz pomoć Švedske, kao što su implementacija mjera za energetsku efikasnost u javnim institucijama i stambenim zgradama širom zemlje, kao i korištenje održivih izvora energije za grijanje, što je u značajnoj mjeri doprinijelo zaštiti okoliša i prelazu na nefosilna goriva.

– Drago nam je vidjeti povećan broj zahtjeva i obaveza lokalnih vlasti koje učestvuju i žele da pospješe svoje aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih energija, te se nadam da će ovaj proces biti prilika da se poveća broj investicija u inovativne grane industrije – kazala je.

Navela je da je na četvrtom mjestu prioriteta zaštita demokratske vrijednosti i vladavinu prava, jer se Evropska unija bazira na demokratskim vrijednostima, koje se utrle put jedinstvu, individualnim slobodama, nediskriminaciji, povećanju ekonomske proizvodnje i globalnom utjecaju uopće.

– Održavanje principa vladavine prava i fundamentalnih sloboda je u tom smislu ključni element švedskog – i svakog drugog – predsjedavanja Vijećem EU – podvukla je Strömquist.

Na pitanje šta će biti politika Švedske prema regiji zapadnog Balkana i posebno Bosni i Hercegovini nakon što je dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU, ambasadorica je kazala da je već tokom samita EU i zapadnog Balkana koji je održan u Tirani u decembru prošle godine, poruka EU bila jasna i to je da je u potpunosti posvećena tome da zapadni Balkan postane dio evropske porodice.

Švedsko predsjedavanje će raditi na jedinstvu EU, kaže Strömquist, te dati svoj doprinos aktivnom procesu integracije zapadnog Balkana u EU, kao i nastaviti da kontinuirano podržava te zemlje u procesima implementacije reformi.

– Bili smo svjedoci nekoliko pozitivnih momenata u regionu u posljednje vrijeme sa otvaranjem pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, ali najteži posao moraju obaviti vlasti u regionu – mišljenja je ambasadorica.

Navela je da ne postoje prečice te da će integracija zavisti o individualnom napretku svake zemlje. U slučaju Bosne i Hercegovine, to znači da značajan napredak mora biti ostvaren na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta prije nego što pregovori mogu uopće početi, podvukla je.

Kaže da većina 14 ključnih prioriteta mogu biti ispunjeni brzo ukoliko budu prioritet u radu novoizabranih političara zbog čega je izrazila nadu da će kandidatski status donijeti pozitivnu energiju te da će se ostvariti stvarni napredak u naredne četiri godine.

– Drugo bitno pitanje je osigurati da se cijela regija uskladi sa zajedničkom sigurnosnom i vanjskom politikom EU, uključujući sankcije protiv Rusije kao posljedica agresije na Ukrajinu. Ovo je veoma važan dio procesa pristupanja EU – pojasnila je Strömquist.

Smatra da su i četiri prioriteta švedskog predsjedavanja također važna zbog veza između zemalja zapadnog Balkana i EU te je namjera u tim oblastima raditi zajedno unutar Evrope. Zelena tranzicija, ekonomski razvoj, vladavina prava i posebno sigurnost.

Tokom proljeća Švedska namjerava u Bosni i Hercegovini organizirati događaje koje će tematizirati te izazove zajedno s Delegacijom Evropske unije u Bosni i Hercegovini, zemljama članicama EU i lokalnim partnerima.

– Rat u Ukrajini iz korijena je promijenio sigurnosnu situaciju u Evropi, te je još važnijom učinio saradnju među zemljama koje slično razmišljaju s ciljem suočavanja sa izazovima koji su pred nama. U skladu s tim, fokus je još više na kontinuiranom procesu integracije zapadnog Balkana u EU – naglasila je Strömquist.

Kada je u pitanju BiH, Strömquist smatra da je dodjelom kandidatskog statusa Evropska unija dala jasan signal da je “lopta sada na vašoj strani terena”, a ova godina ima potencijal da bude godina u kojoj će konačno doći do pozitivnih promjena.

Brzi proces formiranja vlasti na državnom nivou je obećavajući znak, smatra ambasadorica, kao i izjave brojnih zvaničnika iz vladajuće koalicije, koji su istaknuli namjeru da EU integracije budu na vrhu liste njihovih prioriteta, što bi trebalo biti pretočeno u konkretne korake

– Ovo je prilika za novoformiranu vlast da ispuni neophodne i zakašnjele reforme u skladu sa ugovorom koji je potpisan 12. juna 2022. godine i sa 14 ključnih EU prioriteta za BiH. Reforme su fokusirane na jačanje funkcionalnosti institucija, vladavinu prava, ljudska prava i reformu javne uprave – podvukla je Strömquist.

Pristupanje BiH NATO-u jedan je od ključnih ciljeva vanjske politike BiH, ali trenutno ne postoji politički dogovor o tom pitanju, u procesu pristupanja NATO-u je i Švedska, te Strömquist kaže da je invazijom na Ukrajinu Rusija dokazala da ni u jednom smislu ne poštuje ni principe sigurnosti u Evropi ni Povelju Ujedinjenih nacija.

Stoga je najavila da će se nastaviti zajednički rad sa zemljama koje razmišljaju slično kada je u pitanju održavanje svjetskog poretka koji se temelji na poštivanju pravila. To je ključno za mir i sigurnost, kao i za kontinuirani prosperitet, dodala je.

U intervjuu za Fenu ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist naglasila je da je pravo svake zemlje da sama donosi odluke o svojim sigurnosnim pitanjima i to je fundamentalni princip koji Švedska poštuje.

Švedska je odlučila da pristupi NATO-u i kako je rekao švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström, Švedska i Finska će biti sigurnije kao članice NATO-a, a NATO će biti jači sa Švedskom i Finskom kao punopravnim članicama i “to je situacija u kojoj sve strane pobjeđuju”.