Stranke u BiH u posljednjih 12 godina dobile više od 245 miliona KM

Stranke u Bosni i Hercegovini u posljednjih 12 godina, iz proračuna na svim razinama, dobile su više od 245 miliona maraka.

Taj novac smiju trošiti samo na ciljeve utvrđene programom i statutom stranke.

Iako je čak 80 posto sredstava kojima stranke financiraju svoj rad – javni novac, izvještaji pokazuju da se tokom svakog izbornog procesa pribjegava malverzacijama. Istovremeno, nema adekvatne kontrole trošenja tog novca.

Koliko se novca daje strankama iz budžeta, najjasnije pokazuju podaci Centralne izborne komisije. Od 2004. godine do lokalnih izbora 2016. godine za finansiranje vodećih deset stranaka u Bosni i Hercegovini izdvojeno je 187 miliona maraka. U istom razdoblju, političkim subjektima na svim razinama vlasti uplaćeno je 245 miliona maraka budžetskog novca.

Finansiranje političkih stranaka regulirano je zakonom koji je usvojen 2012. godine. Stručnjaci upozoravaju kako taj zakon ima niz manjkavosti, koji strankama omogućavaju različite zlouporabe i malverzacije.

Bez adekvatnog nadzora, stranke ne osjećaju potrebu podnositi financijska izvješća o utrošku novca, navode iz Transparency Internationala.

“Ključna stvar u cijeloj ovoj priči je da se tolika javna sredstva izdvajaju za političke stranke, a da nema niti informacija niti zvaničnog nadzora da se vidi na šta su ona potrošena, da li su namjenski potrošena, da li su potrošena kako je po zakonu definirano samo na ostvarivanje programskih ciljeva političkih stranaka ili možda čak na nešto drugo”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.

Kazne za kršenje zakona o finansiranju stranaka u našoj zemlji iznose 5.000 eura, dok je u gotovo svim članicama Europske unije taj iznos četiri puta veći. Na manjkavosti zakona i netransparetno trošenje novca upozorava i zastupnica Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini.

“Postojeće sankcije, kada je u pitanju kršenje odredaba ovog zakona, ne proizvode određene efekte, s obzirom da se prekršaji ponavljaju i da se iz godine u godinu, pokreću postpuci protiv odgovornih osoba u strankama koje krše odredbe ovog zakona”, ističe Mirjana Marinković – Lepić, zastupnica Zastupničkog doma PSBiH.

Ekonomista Žarko Papić kaže da je borba za vlast u stvari borba za menadžerske pozicije, preko kojih se lakše dobivaju tenderi, a onda tim tenderima finansiraju vlastite stranke. Postavlja se pitanje: Zašto novcem građana finansirati stranke?

“Finasirajte se iz članarine, postanite ozbiljne političke stranke i budite samostalni. Time se dovode uveliko sve stranke u zavisnost od osvajanja vlasti, ne zbog programa nego samo da bi imali financiranje. I sve se svodi na to ko će više para uzeti”, kaže Papić.

A politička volja da taj zakon bude reguliran i promijenjen, ne postoji, jer ne žele izgubiti ono što im ovakav loš zakonski okvir omogućava, navode iz Transparency Internationala.