Postizborna trgovina
Stranke prijete i siju strah zbog gubitka vlasti
Analitičari vjeruju kako će formiranje vlasti brže teći na kantonalnim nivoima, za razliku od entiteta, gdje će se, kako ističu, ‘trgovati’
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u utorak će objaviti potvrđene rezultate opštih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih 7. oktobra.
Nakon toga počinje teći rok za formiranje vlasti na svim nivoima u državi.
Za proteklih mjesec dana već se formirala neka vrsta ‘blokova’ koje, sa jedne strane, predvodi Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) i, sa druge, Stranka demokratske akcije (SDA), kada je riječ o Federaciji BIH, dok u Republici Srpskoj, na iznenađenje mnogih, veliki dio članova Srpske demokratske stranke (SDS) želi ući u koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), javlja Radio Slobodna Evropa.
Analitičari vjeruju kako će formiranje vlasti brže teći na kantonalnim nivoima, za razliku od entiteta, gdje će se, kako ističu, ‘trgovati’.
Da je to tako, potvrđuje i dolazak ministara Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) na jučerašnju sjednicu Vijeća ministara BiH, nakon što je dva puta održavanje sjednice propalo.
Istovremeno, u Zeničko-dobojskom kantonu, iz SDA su najavili koaliciju sa HDZ-om i Strankom za BiH (SBiH), uz napomenu kako će klub Hrvata dobiti dvije ministarske pozicije.
Analitičarka Ivana Marić, kada je o ova dva slučaja riječ, podsjeća da se na bh. političkoj sceni uveliko trguje sa pozicijama, te da je u ovoj državi blokada metod za stvaranje koalicija.
„Imamo koalicione partnere koji ružno govore jedni o drugima, napadaju jedni druge i ponašaju se kao opozicija unutar vlasti. Jedan postavlja uvjete i ne želi postići kompromis, a njihov jedini način da proguraju šta žele, je blokada. To pokazuje da su to čisto matematičke koalicije, da svako gleda svoje interese i da ih uopće ne zanima šta građani trebaju ili žele, ali i da su spremni zbog svojih, i interesa uskog kruga ljudi oko njih, da drže kao taoce građane, ali i te nacije čijim predstavnicima se oni predstavljaju“, naglašava Marić.
Interesna trgovina, kako ovdašnje razgovore o koalicijama naziva profesor Esad Bajtal, traje već više od dvije decenije u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, na bh. političkoj sceni je ona prisutna konstantno, uprkos tome što se zna dešavati da se u javnosti iznose jedni stavovi, a u praksi se pregovora o nečemu drugom.
„Jer je međuvrijeme različitih kontradiktornih izjava iskorišteno za tu vrstu pijačnog dogovora, odnosno interesne trgovine, koja tim lažnim strankama, odnosno krimi interesnim etno grupama, odgovara. Da je to tako, svjedoči i primjer iz Zeničko-dobojskog kantona. HDZ tamo ima tri poslanika, a dobiće dva ministra. Pa, koliko to ima ministarskih mjesta ako će se na svaka tri poslanika dobiti dva ministarska mjesta?! Eto logičkog dokaza da je u pitanju trgovina koja ide u korist samo njima“, ističe Bajtal.
Za Žarka Papića, direktora Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, nakon što budu objavljeni konačni rezultati izbora, neće biti smetnje da vlast bude formirana u kantonima.
Kako ističe, ubijeđen je da će građansko orijentisane stranke koalirati u Tuzlanskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo.
Ono što za Papića predstavlja apsurd su trgovine položajima, ali i prijetnje koje dolaze iz pojedinih političkih stranaka.
„Ako vam ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH na mogućnost da SDA ne bude na vlasti u Kantonu Sarajevo kaže da oni to neće gledati ‘skrštenih ruku’, to kao da se najavljuje državni udar, jer to ne znači samo tenkove na ulici. Državni udar je i promena volje glasača na način koji je potpuno ilegalan, dakle, kupovinom glasova, kupovinom poslanika, ucenjivanjem i na razne druge načine“, pojašnjava Papić.
Na naše pitanje zbog čega stranke koje su na vlasti, manje-više, u Bosni i Hercegovini skoro tri decenije, prijete i da li time dokazuju kako imaju moć, Papić odgovara:
„Ovde je u pitanju sila, a ona je rezultat večite vlasti nacionalnih partija. Evo SDA i HDZ, kada govorimo o Federaciji, koje u tih dvadeset i nešto godina akumuliraju toliko realne moći za uzimanjem pozicija u institucijama sistema, a onda finansijske moći preko nameštenih tendera, da je to stvarno sila. To je jedan aspekt. Drugi je užasan strah da će se ta pozicija izgubiti. Zamislie, ako u Kantonu Sarajevo čiji je, usput rečeno, društveni proizvod veći od društvenog proizvoda Republike Srpske, SDA ne bude u vlasti, toliko materijalnih resursa gubi da se počinje dovoditi u pitanje opstanak SDA u ovom obliku političke partije“, kaže Papić.
On ocjenjuje da će se trgovina položajima nastaviti i u mjesecima koji dolaze, sve dok vlast ne bude formirana, a kako prognozira, to se neće desiti uskoro. Tim prije, jer HDZ ima podršku HDZ-a Hrvatske, čiji su evropski parlamentarci pokrenuli diplomatsku ofanzivu koja može internacionalizovati problem formiranja vlasti u Federaciji BiH. Sve skupa, zaključuje Papić, imaće katastrofalne posljedice po evropski put Bosne i Hercegovine.