Stranke počele razgovore o koalicijama: Ko će s kim nakon izbora?
Iako svi glasovi nakon održanih nedjeljnih izbora u Bosni i Hercegovini nisu prebrojani, neke stranke već su izašle u javnost najavljujući da razgovaraju sa drugima o mogućim koalicijama.
Među prvima je bio predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić koji je na konferenciji za novinare u utorak izjavio da je ta politička partija počela pregovore o koaliranju na nivou kantona i to na način da se iz vlasti ‘izbaci’ Stranka demokratske akcije (SDA), javlja Radio Slobodna Evropa.
“Konkretno, razgovarao sam sa Dinom Konakovićem i sa Peđom Kojovićem. Prva dva kantona koja bi mogla biti interesantna, na osnovu dosadašnjih izbornih rezultata, su Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton”, kazao je Nikšić.
Kada je riječ o koalicijama na nivou entiteta i države, mnogi se slažu kako je još rano govoriti o tome. No, sagovornici RSE jedinstveni su u ocjeni kako, kao i godinama prije, bez obzira ko sa kim bude koalirao, to neće biti zbog programa, već isključivo stranačkih interesa.
“Budući da je politika interesna igra i budući da ovdašnje politike nemaju nikakvih ideja i programa, sem rijetkih izuzetaka, očekivati je da se ponovi nešto čemu smo bili svjedoci u posljednjih dvadeset i nešto godina, a to je da će se koalicije praviti po kriteriju interesnih i matematičkih igara, gdje će se tražiti najveća podrška za stranke i pojedince, a građani su ionako kolateralna šteta bilo koje vrste”, navodi profesor Esad Bajtal.
Slično razmišlja i profesor na Banjalučkom univerzitetu Ivan Šijaković. I za njega – sve dosadašnje, a i neke buduće, su neprincipijelne koalicije koje se formiraju zbog ličnih i interesa partijskih vođa, jer je njima bitno da na bilo koji način participiraju u vlasti. Ono što se pokazalo nakon ovih, ali i prethodnih izbora, jeste da je u Bosni i Hercegovini strankama ‘nemoguća misija’ da osvoje toliki broj glasova da im koalicije nisu ni potrebne, navodi Šijaković.
“Kada govorimo o koaliciji SDA i HDZ, pošto su prilično nacionalističke stranke, verujem da one mogu da nađu neki interes, ali ne i zajedničko delovanje. To je vrlo neprijatna situacija. Što se tiče Republike Srpske tu prosto sumnjam, jer je tolika dominacija SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i njenog lidera da teško da će druga strana prikupiti dovoljno poslanika da formira skupštinsku većinu, zato što sve male stranke koje su osvojile nešto glasova su derivati SNSD-a i formirane su sa namerom da bi privlačili neke glasače koji neće ni opoziciju ni poziciju”, ističe profesor Šijaković.
Za novinara Ranka Mavraka pitanje je kako će koalicije biti formirane na entitetskim nivoima, jer će od toga zavisiti kakva će vlast biti na državnom nivou. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku izvjesna su dva moguća scenarija.
“Prvi je da unutar Federacije BiH vlast okupi SDA u kombinaciji sa HDZ-om (Hrvatska demokratska zajednica) uz potporu nekih manjih stranaka koje imaju interes sudjelovati u vlasti radi nekih konkretnih dobitaka, a imate opciju da u tu koaliciju uđe SDP, a i drugu moguću opciju da se SDP pokuša angažirati oko uspostave vlasti u kojoj bi bila isključena komponenta SDA, no HDZ ne može ni u kom slučaju ostati izvan tih kombinacija, jer su to pokazali ishodi izbora”, kaže Mavrak.
On smatra da se “SDP našao u vrlo lošem položaju, jer su se suočili sa činjenicom da nisu dobili toliku potporu birača kakvoj su se nadali i preuzimaju na sebe veliki rizik”.
“Ako uđu u vlast sa SDA to će dodatno potaknuti njihovo tonjenje u glib aktualne situacije i koaliranje sa nacionalnim strankama je neprirodni odnos u cijeloj toj priči. Ukoliko, pak, odluče ići na uspostavu koalicije bez SDA, to će biti, također, veliki problem, jer podrazumijeva okupljanje cijeloga niza manjih stranaka, a neke su od njih, SBB (Savez za bolju budućnost) i DF (Demokratska fronta), već kazali da u to neće. Govoreći o Republici Srpskoj, matematička mogućnost da SNSD Milorada Dodika ne bude u vlasti postoji, ali to ovisi samo o tome što će Demokratski narodni savez (DNS) odlučiti. Ta je stranka već najavila da ima svoje uvjete, ali ne vjerujem u tu mogućnost i mislim da su u DNS-u pragmatični opredijeljeni i da će u koaliranje sa Dodikom”, navodi Mavrak.
S obzirom na rečeno, nameće se onda i pitanje – znači li to da će buduću državnu vlast činiti SDA, HDZ i SNSD? Na to novinar Ranko Mavrak odgovara:
“Da, najvjerovatnije. Ostaje jedino otvoreno pitanje hoće li se SDP tome priključiti ili će odlučiti ostati u oporbi”, kaže Mavrak.
