Političke stranke moraju sredstva preusmjeriti u borbu protiv koronavirusa

Zbog krize izazvane koronavirusom očekujem da će doći do drastičnog pada ekonomske aktivnosti, u prosjeku između 20 i 30 posto u najpovoljnijoj varijanti, istakla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i nekadašnja ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Taj pad će dobrim dijelom proizilaziti kako od efekta usporavanja globalne ekonomije, za evropske zemlje evropske ekonomije, a posebno za ovako neke krhke ekonomske sisteme kao što su naši u regionu još i dodatno zbog prekida ekonomskih aktivnosti u samim zemljama. Očekujem krizu koja će biti s jačim negativnim ekonomskim efektima nego što je bila finansijska kriza 2008, 2009. i 2010. godine u zavisnosti kada je koga zahvatila. A, efekat će biti jači iz razloga što su uzroci aktuelne krize neekonomski i što će kada ovo jednom stane biti vrlo teško, odnosno, trebaće određeno vrijeme da se uspostave iste ili slične ekonomske aktivnosti kao prije izbijanja krize uzrokovane koronavirusom”, naglašava Hadžiahmetović.

Na drastičan pad i usporavanje ekonomske aktivnosti očekuje odgovor, koji, smatra ona, mora biti drugačiji od onog na posljednju finansijsku krizu.

“Dakle, očekujem odgovor koji će polučiti rezultatima da se neke zemlje s vrlo niskom startnom osnovom počnu oporavljati, odnosno počnu uspostavljati nove ekonomske tokove”, stava je Hadžiahmetović.

Cijeni da svakako prioritet treba biti finansiranje svega onoga što je neophodno u kontekstu aktuelne krize.

“Mislim da više treba voditi računa o nabavci svega onoga što je neophodno sada u borbi protiv koronavirusa, ali ne treba svakako zanemariti ni ekonomsku stranu. Pratim šta se dešava u Bosni i Hercegovini i sasvim opravdane zahtjeve pojedinih grupacija koje očekuju pomoć, odnosno podršku s ciljem spašavanja radnih mjesta. Vrlo važan prioritet sada nam treba biti ovo. Jer, ako nemate novaca, a imate puno prioriteta onda morate praviti selekciju prioriteta. Mislim da još uvijek ima prostora da naše vlade u Bosni i Hercegovini reaguju”, kaže Hadžiahmetović.

– Sredstva iz budžeta –

Ključni adut, možda čak i jedini, naglašava Hadžiahmetović, vlastima u BiH je sada fiskalni sektor, odnosno budžeti i preusmjeravanje, odnosno redizajniranje budžeta.

“Naši budžeta počev od budžeta za finansiranje državnih institucija i ispunjenje međunarodnih obaveza na državnom nivou, entitetskih, kantonalnih, odnosno lokalnih u njima smo imali, odnosno imamo jako puno stavki koje otvaraju prostora da se sada preusmjeravaju sredstva primarno u funkciji rješavanja zdravstvenih problema, odnosno pitanja vezanih za koronavirus. Tu su sredstva finansiranja političkih stranaka, projekti koji se sigurno neće realizirati niti predstavljaju prioritet u ovoj godini. Međutim, ključni i jedini adut su budžeti i budžetska sredstva i kroz njih i međunarodne pomoći i podrške koje stoje Bosni i Hercegovini na raspolaganju i koje se najavljuju. No, za sve postoji i pretpostavka da imamo već usvojene budžete”, navodi Hadžiahmetović.

Ona naglašava da treba računati da će već od marta, a od aprila sigurno doći do drastičnog pada prihoda u budžetima.

“Vlasti će to morati kompenzirati na neki način, ili ovim sredstvima podrške koja je najavljena i od MMF-a, EU i Svjetske banke. Istovremeno paralelno s tim raditi na redizajniranju budžeta, odnosno preusmjeravanju sredstva sa nekih stavki koje su već bile predviđene u budžetima za ovu godinu. Sada treba spašavati ono što se spasiti može. Prije svega, prioritet treba da bude usmjeren u sredstva koja su neophodna za borbu za sprečavanje koronavirusa, a koliko je moguće paralelno raditi na nekim mjerama kojim bi se ublažile posljedice po ekonomiju BiH. Govorim ovo i nagovještavam jedan problem kada sve ovo jednom stane mi ćemo se tek onda suočiti s ekonomskim problemima, možda još većim potrebama nego što su sada, a to je da se podstakne i krene ekonomska aktivnost”, stava je Hadžiahmetović.

Profesorica smatra da je posebno važno skrenuti pažnju da ova kriza nije izazvana ekonomskim uzrocima i razlozima i da se ne može porediti s recesijom 2008. godine ili nekim ranijim krizama.

“Ako se malo vratimo unazad, možda su ratne okolnosti u BiH bile uzrok drastičnog pada ekonomske aktivnosti izazvane neekonomskim razlozima. I to je bila situacija u našoj nedavnoj prošlosti, kada je BiH u pitanju, te gotovo sa svim zemljama u svijetu, a posebno evropskim poslije Drugog svjetskog rata, što je zahtijevalo poseban koncept funkcionisanja ekonomija i preusmjeravanja i prestruktuiranja. Skrećem pažnju iz prostog razloga što mi imamo dovoljno znanja i dovoljno sposobnosti unutar BiH, da se neke ekonomske aktivnosti koje bilježe sada drastičan pad i zastoj uzrokovan svim ovim događajima preusmjere na ono što nam je neophodno, odnosno da preusmjere sutra na ono što će biti jako potrebno BiH posebno u onim početnim periodima oporavka kada jednom za to dođe vrijeme”, smatra Hadžiahmetović.

– Pametno i korisno trošiti sredstva –

Kaže kako vlasti u BiH ne mogu računati samo na donacije i pomoć iz inostranstva kada kriza s krononavirusom prođe pa ni na značajnije strane investicije.

“Mi moramo računati s još jednom stavkom, a to je da će sve zemlje trpiti posljedice, čak i najrazvijenije, da će sve zemlje biti gladne dodatnih sredstva za podsticaj ekonomske aktivnosti, odnosno da će u svim zemljama biti manje sredstava za eventualno neku pomoć i podršku. To je možda povod da pomenem da se što prije naše vlasti u BiH konsolidju i iskoriste ono što nam sada stoji na raspolaganju. Čak i 2008. godine kada su zemlje bilježile probleme u finansijskom i realnom sektoru ispočetka je MMF imao i davao sredstva podrške. Kasnije su i ti izvori presušili tako da je bilo jako teško doći do sredstava kada imate puno zahtjeva prema tim izvorima. Dakle, mi trebamo iskoristiti sada što je moguće više i naravno vrlo mudro, oprezno trošiti ta sredstva računajući na to da će nam trebati i šta će nam trebati sutra. Prioritet sada treba biit borba protiv koronavirusa, ali i pokušaji da se putem nekih olakšica premoste ova vremena koja mogu trajati i nekoliko mjesci. Ali, jednako tako trebamo svi biti svjesni da moramo platiti cijenu svega ovoga. Kako ćemo je platiti, to je drugo pitanje”, navodi Hadžiahmetović.

Naglašava da želi da skrene pažnju na još nešto, što se u posljednje vrijeme pominju, a to je smanjenja plata.

“Sigurno će do toga doći, ako ništa silom prilika zbog smanjenja prihoda budžeta. Ali, mi moramo voditi računa o još nečemu, a to je da je potrošnja ključni stimulator ekonomskog rasta. I mi moramo uskladiti sve ekonomske agregate da podstaknemo sutra neku proizvodnju koje bez potrošnje nema”, upozorava Hadžiahmetović.

O tome hoće li biti ugrožena isplata i drugih davanja iz budžeta prvenstveno penzija i socijalnih davanja, Hadžiahmetović kaže kako sve to zavisi od brojnih uslova.

“Sve zavisi koliko će ovo trajati i koliko će sredstava biti potrošeno u funkciji rješavanja zdravstvenih potreba u ovom vremenu. Ali, ono što treba da znamo to je drastičan pad ekonomske aktivnosti, drastičan pad prihoda u budžetima koji će se sigurno reflektirati i na sve rashodovne strane. Sada u kojoj mjeri će neko praviti prioritete, odnosno kako će posložiti prioritete, hoće li prvo smanjivati ovu ili onu stavku, hoće li ravnomjerno smanjivati ili će čuvati neke kategorije stanovništva tipa onih koji imaju socijalne naknade i penzije iz budžeta, a rezove vršiti na nekim drugim stavkama to je pitanje i sposobnosti vlasti, izvora sredstava, ali i vremena trajanja ove situacije. Jer, nije jednako ako to traje dva mjeseca ili pola godine. To je posebno važno imati u vidu”, poručila je Hadžiahmetović.