Strani eksperti i softver zaustavili borbu protiv sive ekonomije u FBiH

Federalno ministarstvo finansija potvrdilo je da nema procjenu o učešću “sive” ili neformalne ekonomije u ukupnoj ekonomiji ovog entiteta. Šta više, ministar Toni Kraljević priznao je da Strategija reforme upravljanja javnim finansijama postoji već godinama, ali nikakve aktivnosti još nisu pokrenute. 

Siva ekonomija, uglavnom, podrazumijeva neformalne ekonomske aktivnosti koje nisu pod određenim nadzorom države. U najširem smislu, radi se o izbjegavanju zakona, oporezivanja i nadzora države u cilju stjecanja koristi za sebe, a na štetu države, odgovorne privrede i građana.

Isplata “na ruke” i neprijavljeni radnici

Suština aktivnosti u sivoj zoni jeste neprijavljivanje prihoda odnosno izbjegavanje plaćanja poreza i neporeskih nameta kako bi se uvećala zarada. U sivoj ekonomiji posluju firme koje su registrovane, ali nalaze prilike da izbjegnu obaveze prema državi na nedozvoljene načine – isplaćivanjem dijela zarada “na ruke”, neprijavljivanjem dijela ili svih radnika, neizdavanjem računa…

Ministar Kraljević navodi da je suzbijanje sive ekonomije veoma značajan i složen proces, što je slučaj i sa izračunom njenog učešća u ukupnoj ekonomiji. Strategiju reforme upravljanja javnim finansijama u Federaciji BiH za period 2021-2025. godina Vlada i Parlament FBiH usvojili su prije tri godine, ali je ona i dalje mrtvo slovo na papiru. 

– Jedna od mjera u ovoj strategiji je i suzbijanje sive ekonomije. U okviru ove mjere definisane su pojedinačne aktivnosti u realizaciji ovog procesa, sa prvobitnom izradom modela izračuna sive ekonomije, a u cilju dobivanja mnogo jasnije i aktuelnije slike o generatoru sive ekonomije. Međutim, s obzirom da izrada modela zahtijeva tehničku podršku stranih eksperata, kao i nabavku softvera te dodatne kapacitete za provođenje novih zadataka kroz dodatni angažman novih uposlenika, proces još nije realiziran – navodi Kraljević u odgovoru na pitanje zastupnika SBiH u Federalnom parlamentu Admira Čavalića.

Represija nije rješenje

Čavalić je u izjavi za Fokus iznio procjene za BiH prema kojima je oko 30 posto i više ekonomije upravo u domenu sive ekonomije. Komentarisao je i odgovor ministra finansija. 

– Zadovoljan sam jedino što sam dobio odgovor na vrijeme. Međutim, u odgovoru vidimo da je suzbijanje sive ekonomije jedna od mjera. Lično bih to preformulisao da radimo na “integraciji” ili “inkluziji” sive ekonomije. Dalje, vidi se da nadležno ministarstvo nema procjenu o učešću sive ekonomije, te da se čekaju neki strani eksperti i softver za djelovanje. Možda bi bilo bolje da imamo malo više proaktivan pristup – kazao je Čavalić.

Naglašava da je potrebno raditi na smanjivanju ovog učešća u korist formalne ekonomije. Mišljenja je da se to ne treba raditi putem represivnih mjera, sankcija, drakonskih kazni i slično. 

– Poželjan je inkluzivni pristup koji podrazumijeva npr. smanjivanje fiskalnog opterećenja na rad, kako bi imali više zaposlenih i manje “koverti”. Zatim, olakšavanje registracije obrta i poduzeća, kako bi imali manje neregistrovanih aktivnosti, smanjivanje nekih kaznih čime bi se smanjila praksa izbjegavanja, a povećala naplata – smatra Čavalić.

Naglašava da siva ekonomija nije isto što i “crno tržište” jer ono podrazumijeva aktivnosti koje su zabranjene, poput prostitucije, prodaje nekih vrsta oružja, opojnih droga i slično. 

Ovo nije jedini slučaj usvajanja strategija i dokumenata koji se nikada ne provedu. Postavlja se pitanje zašto se prije njihovog donošenja ne razmotre mogućnosti provedbe ili je to možda sporedna stvar, a bitno je jedino stvoriti privid da se nešto uradilo.