Strani državljani bez kontrole kopaju kristale i minerale oko Busovače (FOTO)

Busovačka planina jedna od je najbogatijih mineralima i kristalima u BiH, a tragači za rijetkim prirodnim blagom kao što je hijalofan dolaze čak iz Njemačke, Austrije i Slovenije. Sve više i domaćih zaljubljenika u mineralogiju pronalazi kapitalne primjerke koji na inozemnom tržištu vrijede tisuće eure, javlja Anadolu Agency (AA).

Austrijski državljanin kojeg domaćini zovu Fritz mjesecima boravi u Busovači i otkupljuje kristale od kopača, od kojih su mnogi na birou zapošljavanja.

“Dvadeset godina sam na birou. Nakon što obavim poljoprivredne poslove odlazim u traganje za kristalima i mineralima. Znam kopati po četiri dana, a da ništa ne pronađem. Međutim nekada se taj rad i posreći kvalitetnim primjerkom”, govori Kruno Jurišić iz Busovače, koji je i član Udruge Hijalofan osnovane prošle godine.

Ekipa AA je Krunom boravila na jednom od poznatih lokaliteta gdje dolazi kopači iz Zenice, Visokog, Kaknja, Kreševa, Kiseljaka…

“Na ovaj lokalitet uvijek netko dođe da kopa ili prekopava teren.Vidite, imam čeličnu krampu (pijuk) od UNPROFOR-a, lopata je ručno kovana, a šipka je također od čelika. Da bi pronašli kvalitetne kristale morate imati iskustvo. Znati gdje je žila, kako doći do džepova. Po zvuku kamena znam je li kvarc ili neki kvalitetniji mineral ili kristal. Kvaliteta jednog kristala mjeri se njegovom prozirnošću, bojom, vrhovima, prizmama… Je li s rutilom ili bez njega i tako dalje? Mnogi o ovome pričaju kao o biznisu. To kod nas nije biznis. Nedavno sam bio na sajmu minerala i kristala u Visokom. Ponio 50 KM za troškove, prodao dva kristala za 35 KM. Kakav je to biznis?”, pita se Kruno koji je provjeravajući cijene svojih kristala putem interneta u SAD-u utvrdio da su isti kristali i po dvadeset puta skuplji.

Miroslav Vujica, predsjednik busovačke Udruge Hijalofan najavljuje uvođenje reda među tragače kristala na Busovačkoj planini.

“Osnovani smo prije manje od godine dana. Vidjeli smo da ovdje dolaze Austrijanci, Nijemci, Slovenci i drugi tragači za kristalima. Nikome se ne javljaju, ništa ne plaćaju i sve što pronađu nose sa sobom. Pitao sam Austrijanca koji ovdje otkupljuje kristale što bi bilo kada bih se pojavio u Austriji s krampom i lopatom i počeo kopati po njihovim šumama? ‘Prvo bi me zatvorili, a onda poslali u ludnicu’, rekao sam mu, dok ovdje može da radi što god tko hoće. Naš plan je zaustaviti nelegalna kopanja i prekopavanja terena, napraviti geo kamp i naplaćivati ulaz.Neka svatko onda dođe, plati ulaznicu i ono što nađe ne može nositi svojoj kući. To ostaje društvu, odnosno zajednici. Neka nosi jedan eventualno dva kristala ili minerala”, govori Vujica za AA.

U susjednoj općini Kreševo Udruga Kreševski citrin okuplja tragače i zaljubljenike u minerale već petnaestak godina. Njihov tajnik Žarko Bešlić govori kako je davno predlagao da se lokalitet Crni potok ogradi i naplaćuju ulaznice.

“To nije velika površina. Mislim da bi se onda uveo i red. Ne može svatko ulaziti bez znanja i odobrenja lokalne zajednice ili udruge. Neka cijena ulaza bude pet KM, ali neka se zna tko je unutra, tko kopa i traga za kristalima”, govori Bešlić i dodaje da je sve to sa strancima “napuhano”.

On je rekao da također idu u Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, gdje kopaju i tragaju za mineralima i kristalima, ali uvijek s kolegama iz te zemlje.

“Nedavno sam bio u Austriji, a uskoro nama stižu dva profesora geologije iz te zemlje koji će ovdje na našim terenima vršiti istraživanja. Dakle to je više hobi, edukacija, druženje, razmjena iskustava”, govori Bešlić.

Dragan Šafradin, pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građenje, i zaštitu okoliša u Srednjobosanskom kantonu, na pitanje je li dozvoljeno inozemnim kopačima da pretražuju teren u potrazi za kristalima je odgovorio sa “nikako”.

“To je strogo zabranjeno i mi ćemo pojačati nadzor nad tim lokalitetom.Također, svaki građanin takve radnje može prijaviti općinskoj inspekciji koja je dužna izaći na teren i vidjeti tko kopa i traži prirodno blago bez dozvole te zaustaviti kopanje”, rekao je Šafradin.

Alojz Filipović iz Federalnog zavoda za geologiju također smatra da se kvalitetni uzorci kristala i minerala ne smiju iznositi iz zemlje jer je to zakonom zabranjeno.

Kada smo kontaktirali Besima Redžića iz Busovače koji također traga za kristalima, rekao nam je kako nema vremena, jer mora voditi Austrijance u Crni potok.

“Minerali i kristali Srednjobosanskog škriljavog gorja, hijalofan, kvarc-čađavac, prozirac, citrin, tetraedrit, realgar, auripigment, florit, azurit, malahit, pirit i mnogi drugi ovaj prostor čine jedinstvenim i idealnim za edukaciju geologa, rudara, kemičara kao i svih ljubitelja prirode i prirodnih resursa ali i kao turistički potencijal”, piše na svojim internet-stranicama
kreševski “Citrin”.