Strani bankari ne vjeruju Vladi RS

Republika Srpska prošle godine nije uspjela da se zaduži na međunarodnom finansijskom tržištu, pa je vanjski dug smanjila za 569 miliona KM, ali je zato zaduživanje prebacila na domaći teren i povećala unutrašnji dug za 463 miliona KM.

Zvanični podaci

Ukupni dug RS prema zvaničnim podacima na kraju prošle godine iznosio je šest milijardi i 251 milion maraka ili 39,76 posto BDP-a, od čega je spoljni dug tri milijarde i 656 miliona, a unutrašnji dvije milijarde i 595 miliona KM, piše Capital.

Informacija o dugu RS koja će se iduće sedmice naći pred poslanicima Narodne skupštine je vješto upakovan zbir statističkih podataka sa ciljem da se Republika Srpska prikaže kao finansijski stabilna i neprezadužena. Ipak, sami podaci o strukturi duga i površna analiza pokazuju da priča o smanjenju ukupnog zaduženja predstavlja puku igru brojeva kojom Vlada pokušava da prikrije očajan kreditni kredibilitet RS.

Prema standardima zaduženosti, zaduženje u visini od 39,76 posto BDP-a ne predstavlja visoku stopu, ali kada je u pitanju RS, apsolutni iznosi govore suprotno, jer rast BDP-a nije rezultat ekonomskog razvoja već rasta cijena, pošto se BDP u RS računa po metodologiji tekućih cijena.

Tekuće cijene

Pored toga, zvanični podaci o povećanju unutrašnjeg duga za 463 miliona KM ili 28 posto u odnosu na godinu ranije ukazuju loš međunarodni ugled i ozbiljno urušen kreditni rejting RS.

Prije nekoliko godina Vlada je bila ponosna na uspjeh da se zaduži na Londonskoj i Bečkoj berzi i govorilo se o međunarodnom ugledu, jeftinim izvorima finansiranja, ekonomskom iskoraku itd. Zvanični podaci iz informacije o stanju duga potvrđuju da Vlada nigdje na međunarodnom finansijskom tržištu ne može dobiti kredit niti emitovati obveznice.

Kao rezultat pada međunarodnog ugleda ove godine imamo zaduživanje isključivo na domaćem tržištu koje nije dovoljno za potrebe budžeta i koje je daleko skuplje nego prije par godina.

Devet aukcija trezorskih zapisa

Zato se plaća kamatna stopu od šest posto, a 2020. godine smo plaćali manje od tri posto na te iste obveznice. Svaki građanin se danas može zadužiti u bilo kojoj banci po nižoj kamatnoj stopi nego Vlada RS.

Prema zvaničnim podacima iz informacije o dugu, stanje unutrašnjeg duga 31. decembra prošle godine iznosilo je dvije milijarde i 58 miliona KM od čega se 70 posto odnosi na dug po osnovu emitovanih hartija od vrijednosti za finansiranje budžetske potrošnje.

„Tokom 2023. godine izvršeno je devet aukcija trezorskih zapisa u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 270,58 miliona KM. Na dan 31. decembar 2023. godine stanje duga po osnovu emitovanih obveznica iznosilo je milijardu i 660 miliona KM i veće je za 485 miliona KM ili za 41,38 posto u odnosu na posljednji dan 2022. godine“, navodi se u informaciji.

Na osnovu Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS, precizira se u informaciji, odlukama Narodne skupštine i Vlade RS u 2023. godini izvršeno je deset emisija obveznica javnom ponudom ukupne nominalne vrijednosti 595,87 miliona KM.

„Prosječna kamatna stopa na obveznice emitovane u 2023. godini iznosila je od 5,73 posto za petogodišnje obveznice sa jednokratnom otplatom, preko 6,06 odsto za petogodišnje amortizacione obveznice, pa do 6,10 posto za sedmogodišnje obveznice sa jednokratnom otplatom“, navodi se u informaciji i kaže da je „sukob u Ukrajini dodatno pogoršao probleme u globalnim lancima snabdijevanja koji su poremećeni još od izbijanja pandemije korona virusa, što je dovelo do skoka cijena hrane i energije, uzrokujući rast inflacije i poremećaje na međunarodnom finansijskom tržištu u vidu rasta kamatnih stopa“.